Grčki parlament u noći na nedjelju odobrio je prijedlog premijera Aleksisa Ciprasa da će Grci na referendumu 5. srpnja odlučivati o uvjetima međunarodnih zajmodavaca u zamjenu za daljnju pomoć, izvijestile su inozemne novinske agencije.

Grčki premijer Cipras u najavi referenduma je izrazio nadu da će Grci odlučno odgovoriti na ultimatum zajmodavaca. Cipras je referendum predložio u noći u subotu, a nije se predomislio ni nakon subotnje odluke euroskupine da Grčkoj ne produlji program pomoći za sljedećih mjesec dana. Zastupnici parlamenta poduprli su njegov prijedlog sa 178 glasova, a 120 je glasalo protiv.

"Neki misle da su problemi u Grčkoj igri. Dostojanstvo naših ljudi nije igra ", rekao je Cipras u parlamentu i podsjetio na veliki broj nezaposlenih i siromašnih Grka. Milijun i pol nezaposlenih nije igra, kao ni tri milijuna ljudi koji žive u siromaštvu, upozorio je.

Grčki premijer smatra da bi 'ne' na referendumu ojačalo pregovaračke moći. "S čistim 'ne' poslali bi poruku da se Grčka neće predati", kazao je Cipras.

Također podsjetio da su Europljani više puta na referendumima izražavali svoju volju. "Jesu li Francuzima rekli da referendum nije dozvoljen kada su oni glasovali o Europskom ustavu", pita se grčki premijer.

Prebacivanje tereta na leđa radnika i umirovljenika

Ponovno je kritizirao Međunarodni monetarni fond (MMF), koji traži da Grčka do kraja mjeseca vrati 1,6 milijardi eura. "Sučeljeni smo s inzistiranjem MMF-a da ublažimo svoje prijedloge poreza za bogate", kazao je. Zajmodavci od Atene traže da "teret ponovno prebaci na leđa umirovljenika i radnika", istaknuo je Cipras.

Glavna direktorica MMF-a Christine Lagarde ponovila je da Grčka nakon utorka više neće imati pristup sredstvima MMF-a, dok ne vrati 1,6 milijardi eura. Također je ocijenila da referendum u nedjelju nema pravnu osnovu zbog činjenice da u utorak istječe europski program pomoći Grčkoj, te referendum nakon utorka neće biti važan.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

Scenariji o tome kako bi se grčka kriza mogla razvijati kreću se od mišljenja da je moguć kontrolirani izlazak Grčke iz eurozone, pa do raspleta da bi Grčka i zajmodavci u posljednjoj minuti mogli postići sporazum. Za sada je zajedničko stajalište euroskupine je će Grčka ostati članica eurozone.

Ministri financija zemalja eurozone osim Grčke istaknuli da će učiniti sve kako bi zadržali stabilnost zajedničke valute nakon dramatične situacije s Grčkom, koja bi za se za dva dana mogla naći u nemogućnosti servisiranja svojih dugova.

Nastavak sastanka bez Grčke

Podsjetimo, članice eurozone nastavile su u subotu sastanak, koji je bio zamišljen kao posljednja šansa za dogovor s Grčkom, bez grčkog kolege Janisa Varufakisa, kako bi razgovarali o mogućim posljedicama grčke odluke da na referendum stavi posljednju ponudu vjerovnika, pri čemu je grčka vlada najavila da će preporučiti biračima da glasuju protiv.

U zajedničkoj izjavi koju su dogovorili ministri financija 18 zemalja kaže se da je eurozona sada puno bolje opremljena za eventualne šokove nego što je to bilo kada je izbila dužnička kriza.

"Zemlje članice eurozone namjeravaju koristiti sve instrumente koji su dostupni kako bi sačuvali integritet i stabilnost eurozone", kaže se u zajedničkoj izjavi.

Njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble rekao je da će eurozona učiniti sve kako bi se spriječilo prelijevanje grčke krize.

U zajedničkoj izjavi ministri ističu da je Grčka i dalje članica eurozone i da su joj spremni dati tehničku pomoć kako bi sačuvala svoju financijsku stabilnost.

"Završetak financijskog aranžmana s Grčkom, bez neposrednih izgleda za njegovim nastavkom, zahtijevat će mjere od strane grčkih vlasti, kako bi uz tehničku pomoć, sačuvala stabilnost grčkog financijskog sustava. Euroskupina će vrlo pozorno pratiti ekonomku i financijsku situaciju u Grčkoj, a euroskupina ostaje spremna ponovno se sastati u svakom trenutku kako bi donijela odgovarajuće odluke u interesu Grčke kao članice eurozone", kaže se u izjavi, što bi moglo značiti da se priprema kontrola kretanja kapitala, to jest ograničavanje podizanja depozita iz banaka.

Grčka vlada je najavila da će zadnju ponudu vjerovnika – Europske središnje banke, Europske komisije i Međunarodnog monetarnog fonda prepustiti građanima na odlučivanje.

Vjerovnici su u svojoj zadnjoj ponudi predložili produljenje programa pomoći Grčkoj do početka prosinca i da bi u tom razdoblju mogla dobiti do 15,5 milijarda eura. Od toga iznosa, 12 milijarda bi osigurala Komisija i ECB, a 3,5 milijarde eura MMF. Taj paket predviđa također hitnu isplatu 1,8 milijarda eura, koje bi Grčka dobila čim njezin parlament prihvati ponudu i na taj bi način mogla platiti ratu duga od 1,6 milijarde eura MMF-u koja dolazi na naplatu u utorak.

Ministar financija Varufakis je u subotu na konferenciji za novinare rekao da bi taj dug mogla platiti izravno Europska središnja banka. Riječ je o iznosu koji je ECB zaradio na grčkim obveznicama i još ranije je postignuta suglasnost da se taj novac vrati Grčkoj, ali uz uvjet da prihvati i provodi reformske mjere.

• Postalo je, piše BBC, sasvim izgledno da Grčka neće 30. lipnja uspjeti uplatiti milijardu i pol eura Međunarodnom monetarnom fondu i to će u pitanje dovesti solventnost vlade. Uz to, tada će isteći rok i aktualnom paketu financijske pomoći. To će samo povećati sumnju u solventnost grčkih banaka jer je grčka država krajnji jamac bankama, a one su vlasnice golema dijela grčkog duga. Središnja banka ne bi smjela posuđivati insolventnim bankama jer je to očito bacanje dobrog novca i znači da središnja banka ne obavlja svoju primarnu dužnost čuvanja vrijednosti i integriteta valute. Središnja banka može u izvanrednim slučajevima posuditi bankama ako dobije kolateral, odnosno sredstva koja pokrivaju vrijednost vitalnih zajmova. No nastave li Grci prazniti bankomate i podizati gotovinu, a samo u subotu podignuli u oko šesto milijuna eura, te će banke ostati bez toga kolaterala. Zato ECB koji djeluje kroz grčku središnju banku, u teoriji, po vlastitim propisima, više neće smjeti grčkim bankama pružati hitnu pomoć za likvidnost. No dužnosnici i bankari drže kako ECB ne želi izazvati totalni financijski i ekonomski kaos u Grčkoj, a on bi bio posljedica objave da prestaje potpora grčkim bankama.