Grčki parlament krajem prošlog tjedna usvojio je posljednji reformski paket zakona potreban za izlazak iz financijske krize, uoči isteka sporazuma o međunarodnoj financijskoj pomoći koji istječe u kolovozu.

Te su reforme bile i uvjet da se razmotre moguće mjere za smanjenje tereta duga Grčkoj 21. lipnja. Postojeći paket međunarodne pomoći iznosio je 86 milijardi eura, a Grčka se zauzvrat obvezala na stroge reforme. Posljednji paket reformi uključuje smanjenje mirovina do 18 posto od sljedeće godine kao i čvršća pravila za porezne izuzetke od 2020. godine, što bi zajedno godišnje trebalo donijeti uštede od pet milijardi eura.

Ključni zakon odnosi se na uvođenje državnih jamstava kreditorima, kojima će biti omogućeno prodavati državno vlasništvo putem Europskog stabilizacijskog mehanizma kao kompenzaciju ukoliko Atena ne plati dugove na vrijeme.

Nekoliko tisuća ljudi prosvjedovalo je protiv ovih mjera ispred grčkog parlamenta tijekom rasprave, a vozači taksija i javnog prijevoza bili su u štrajku. Podsjetimo, javni dug Grčke iznosi 179,8 posto BDP-a i najviši je u eurozoni. Grčka je od 2010. primijenila stotine reformi kako bi uz pomoć međunarodne financijske pomoći izišla iz financijske i ekonomske krize.

To je podrazumijevalo smanjenje mirovina desetak puta te pad prosječne plaće za oko jednu četvrtinu. Grčki premijer Aleksis Cipras nada se da će njegova zemlja ostvariti veliki višak idućih godina. Nakon što izađe iz programa pomoći Grčka će se u otplati svojih dugova opet oslanjati na financijska tržišta.