Srbija neće imati problema s opskrbom plinom, prema vijestima iz Atene, pišu Večernje novosti.

Kako list ekskluzivno doznaje, Grčka je ponudila Srbiji da sudjeluje u izgradnji i bude vlasnik dijela budućeg terminala za ukapljeni naftni plin – poznat po engleskoj kraćenici LPG (liqefied petroleum gas) – koji će se graditi u grčkoj luci Aleksandropoli, udaljenoj 14,5 kilometara od delte rijeke Marice, samo 30 kilometara od granice s Turskom i oko 300 kilometara od Soluna. Grci nude da Srbija bude vlasnik 20 posto terminala, koliko bi imali i DEPA (grčka plinska kompanija) i BEH (Bugarski energetski holding), dok bi ostatak dobile privatne kompanije.

Pravac preko Stare Zagore
Srbija bi, tvrdi list, mogla računati na povlačenje sredstava iz europskih grantova, dakle bespovratnih financijskih sredstava, jer se taj projekt podudara sa zaključcima Europskog projekta o zajedničkim interesima (PCI – EC Regulation 347/2013), što je jedan od prioriteta razvoja energetskog infrastrukturnog projekta EU koji je već ranije usaglašen s Grčkom i Bugarskom. Taj projekt bi omogućio novi pravac opskrbe Europe tim važnim energentom, a cilj je smanjit ovisnost europskih zemalja o ruskom plinu. LPG bi se do luke Aleksandropoli dopremao brodovima, zatim transportirao do 17,6 kilometara udaljenog terminala, gdje bi se prevodio u plinovito stanje i tako prevozio dalje.  

Predviđeno je da kapacitet skladišta bude 170.000 prostornih metara s godišnjim protokom od čak 6,1 milijardu prostornih metara plina. Od tog terminala plinovod vodi do grčkog grada Komotini, odakle kreću cijevi do bugarske Stare Zagore, te dalje do Dimitrovgrada, zatim do Niša, gdje bi Srbija izgradila svoj terminal. Europska unija već je reagirala, objašnjavaju Večernje novosti, i za projekt i izgradnju srpskog plinovoda povećala financijska sredstva iz svojih grantova sa 14 na 49,6 milijuna eura. U europskom projektu stoji kako je plan da plin dopremljen u Aleksandropoli ide i za Rumunjsku, Mađarsku, sve do Ukrajine, a sve te količine plina bile bi isporučivane preko Srbije, što bi imalo i značajan financijski učinak od prijevoza.

Završetak izgradnje 2019.
Srbija bi završetkom tog projekta imala ne samo veliki devizni priljev, već bi smanjila i ovisnost o postojećem plinovodu koji dovodi ruski plin preko Mađarske. Prema projektu Europske unije, plinovod bi trebao biti izgrađen do kraja 2019. godine. LPG je mješavina ukapljenih ugljikovodika nastalih preradom nafte koji su u normalnom stanju plinovi, a pri povećanju tlaka prelaze u tekuće stanje.  Procjene su da trenutno u svijetu ima više od 13 milijuna vozila pogonjenih LPG-om koji na godišnjoj razini potroše više od 20 milijuna tona goriva.  Najveći proizvođači plina koji će dolaziti iz Grčke su SAD, Iran, Irak, Rusija, Izrael, Katar i Azerbajdžan. 

Vučić želi jedan krak plinovoda

Ne odustaju od Turskog toka
Beograd očekuje da će druga linija plinovoda Turski tok proći kroz Srbiju, rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u srpnju na 22. Međunarodnom naftnom kongresu, održanom u Istanbulu. "Očekujemo da jedan krak plinovoda ide preko Srbije i zemalja Zapadnog Balkana, što je u interesu naše i zemalja regije", rekao je Vučić. Srpski ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić rekao je da Turska postaje ključno čvorište za tranzit plina.