Izlazak iz procedure prekomjernog deficita svojevrsna je nagrada grčkoj vladi za goleme napore u sređivanju javnih financija, ali ta država i dalje ne može “živjeti” bez međunarodne financijske pomoći, ističu analitičari. Fiskalna pravila Europske unije obvezuju sve članice da drže manjak proračuna ispod tri posto vrijednosti gospodarstva. U suprotnom slijede novčane kazne, iako ih još ni jedna država nije dobila.

Grčka je prošle godine čak zabilježila višak od 0,7 posto BDP-a što je rezultat oštrih, višegodišnjih mjera štednje, ali i primjetnog oporavka gospodarstva. Ekonomija najjužnije članice ove bi godine trebala ojačati 2,1 posto, predviđaju u Bruxellesu, što je iznad prosjeka eurozone. Prognoze govore i da bi ove godine opet mogao biti ostvaren manjak proračuna, ali od prihvatljivih 1,2 posto. U odnosu na 15 posto manjka do prije sedam godina, Grčka je definitivno prešla golem put u poboljšanju javnih financija.

Za Zdeslava Šantića, glavnog ekonomistu Splitske banke, preporuka Europske komisije o izlasku iz procedure potvrda je pozitivnih kretanja. “Činjenica je da je ostvaren značajan napredak, pogotovo u odnosu na prijašnje, dvoznamenkaste stope proračunskog deficita. Po tom pitanju Grčka je trenutno bolja od većine članica eurozone. Uz to, vidimo i pozitivne trendove u gospodarstvu”, komentirao je Šantić. Međutim, teško je zamisliti da će se zbog izlaska iz procedure prekomjernog deficita Grčka moći zaduživati na međunarodnim tržištima, mišljenja je Šantić.

Valja naglasiti kako smjer grčkih javnih financija i dalje diktiraju uvjeti iz trećeg paketa financijske pomoći dogovorenog 2015. godine. No, inozemni investitori polako se vraćaju grčkim dužničkim vrijednosnicama. Prema navodima Bloomberga, inozemni ulagači u srijedu su kupili 59 posto od 812,5 milijuna eura vrijednih tromjesečnih trezorskih zapisa. Prinos na te zapise iznosio je 2,33 posto i najniži je od siječnja 2015. kada je na izborima pobijedila Syriza, a mjesto premijera preuzeo Aleksis Cipras.