U Bosni i Hercegovini do sada je izgrađeno samo 35,5 kilometara autoceste na paneuropskom koridoru Vc, a do kraja godine trebalo bi biti pušteno u promet još 9,4 kilometara. Time će se završiti dionica od Vlakova kod Sarajeva do Kaknja, u ukupnoj dužini od 45 kilometara. Prema uvjetima iz Studije izvodljivosti, autocesta kroz BiH trebala bi biti završena do kraja 2017. godine, a procjenjuje se da vrijednost radova za gradnju preostalog 291 kilometra, bez troškova izuzimanja zemljišta i poreza, iznosi 2,9 milijardi eura.

Povoljni krediti
Dodjelom povoljnih kredita u ukupnom iznosu od 480 milijuna eura od Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Europske investicijske banke (EIB) BiH će znatno ubrzati gradnju dijela autoceste. Pregovori resornih dužnosnika iz BiH i predstavnika tih dviju financijskih institucija o uvjetima pod kojima će kredit biti odobren su u tijeku. Očekuje se da će EBRD i EIB, BiH kao primatelju, a Federaciji BiH kao korisniku, kreditna sredstva odobriti uz grace razdoblje od pet do šest godina, rok otplate od 25 godina i kamatu od 1,5 posto. Tim sredstvima trebale bi biti “napadnute” četiri prioritetne dionice i do kraja 2012. godine izgrađeno još 65 kilometara autoceste. Međutim, među hrvatskim i bošnjačkim dužnosnicima postoje razmimoilaženja o prioritetima. Namik Kasumović iz ministarstva prijevoza i komunikacija BiH kazao nam je kako su prioritetne dionice Svilaj – Odžak na sjeveru zemlje, dužine 8,9 kilometara, Bijača – Počitelj na jugu u dužini od 21,4 kilometara, Kakanj – Zenica dužine 15,2 kilometara i Vlakovo – Tarčin dužine 18,9 kilometara. Njegov nadređeni, ministar prijevoza i komunikacija BiH Božo Ljubić, međutim, sarajevskom je Dnevnom avazu izjavio da inzistira na gradnji autoceste od Bijače, odnosno od granice s Hrvatskom pa sve do Mostara, a ne samo do Počitelja. Također traži da se dionica Vlakovo – Tarčin gradi tek ako ostane novca od kredita europskih financijskih institucija. Ljubića kao jednog od predviđenih potpisnika kreditnih sporazuma navodno podržavaju i druga dva planirana potpisnika kreditnih aranžmana – ministar financija BiH Dragan Vrankić i ministar financija Vjekoslav Bevanda, dok je četvrti potencijalni potpisnik ministar prometa Nail Šećkanović demantirao postoje nesuglasja o prioritetnim dionicama.

Hercegovačka trasa
“Mi smo bankama uputili zajedničko pismo u kojem smo usuglasili koje dionice hoćemo zajedno graditi”, izjavio je Šećkanović. Dodao je kako je ministarstvo prihvatilo da se uključi dionica kroz Hercegovinu, no nije precizirao je li to dionica Bijača – Počitelj ili Bijača – Mostar. Očekuje se kako će partneri riješiti nesporazume jer je riječ o jeftinim sredstvima kojima bi BiH do kraja 2012. godine od ukupno 336 kilometara sagradila 110 kilometara, dok bi se preostali dio autoceste – 46 kilometara kroz RS i 180 kilometara kroz FBiH financirao uglavnom po modelu javno-privatnog partnerstva, odnosno koncesijama.

RS gradi ‘paralelni koridor’ Banja Luka – Split

U tijeku je gradnja autoceste Banja Luka – Split koja se naziva paralelnim koridorom. Koncesija za gradnju mreže autocesta kroz RS dodijeljena je austrijskom Strabagu. Do kraja 2009. godine trebala bi biti dovršena dionica Banja Luka – Gradiška (granica s Hrvatskom), a do kraja 2015. dionica Banja Luka – Kupres duga 110 kilometara. Za dodjelu koncesije za gradnju dionice kroz FBiH, točnije kroz Herceg-Bosansku županiju, u dužini od 85 kilometara zainteresirana je austrijska Alpina, dok Hrvatska službeno još nije iskazala interes za gradnju preostalih 30 kilometara od Kamenskog do Splita.