Sljedećih nekoliko godina u Njemačkoj će više termoelektrana na ugljen postupno biti stavljano u stanje sigurnosne pričuve, a neke od njih će se zatvoriti i napustiti, piše internetski portal energetika-net.com. Tako su se prošle jeseni usuglasili njemačko Savezno ministarstvo gospodarstva i energetike (BMWi), elektroenergetske tvrtke RWE i Vattenfall te rudarsko-energetski koncern Mibrag.

Taj bi proces trebao trajati do 2022. godine, a ukupna snaga termoelektrana koje će biti stavljene izvan stalnog pogona iznosi čak 2,85 GW. Riječ je o osam termoenergetskih blokova na ugljen: pet blokova iz tri RWE-ove termoelektrane ukupne snage 1500 MW , dva bloka Vattenfallove TE Jänschwalde ukupne snage 1000 MW i jedan blok Mibragove TE Buschhaus snage 350 MW. Pri tome će za odštetu spomenutim tvrtkama njemački porezni obveznici platiti 230 milijuna eura godišnje.

Kako je Njemačka za mnoge europske zemlje, a posebice za one iz srednje i istočne Europe 'mjerodavna' kada je riječ o tehničkim pitanjima, dakle i o energetici, takav plan svakako će imati velik utjecaj na cijelu Europu, piše energetika-net.com. Njemačka je očigledno europska predvodnica energetske tranzicije, što podrazumijeva postupno napuštanje dosadašnje proizvodnje električne energije u termoelektranama i nuklearnim elektranama i prelazak na proizvodnju isključivo iz obnovljivih izvora.

Da bi energetska tranzicija bila moguća, pri čemu je napuštanje spomenutih elektrana samo prvi korak, nužno je najprije stvoriti i ekonomske i sociološke i tehničke preduvjete. Naime, očito je da će biti potrebna golema ulaganja, ali i da će mnogi u cijelom tom procesu ostati bez posla, dok će svakako trebati pronaći i odgovarajuća tehnička rješenja kako bi se sve to odvijalo bez ikakvih poremećaja u opskrbi energijom. Neka od tehničkih rješenja isprobavaju se već nekoliko godina u postojećim termoenergetskim postrojenjima.

Tako su u posljednjih nekoliko godina u velikim njemačkim termoelektranama na ugljen ispitane brojne mjere za povećanje fleksibilnosti i jednostavnije odgovaranje na promjenjive uvjete u elektroenergetskom sustavu, ponajviše uzrokovane sve većim količinama električne energije iz tzv. nestalnih izvora kao što su vjetroelektrane.