Margaret Thatcher, željezna lady, prva britanska premijerka, šefica vlade koja je od početka 19. stoljeća najdulje kontinuirano stajala na čelu britanske izvršne vlasti, umrla je u ponedjeljak u Londonu od posljedica moždanog udara.

Smatra ju se jednom od najkontroverznijih političarki 20. stoljeća, s podjednakim brojem onih koji ju idealiziraju i onih koji ju osporavaju.

Thatcher je tri puta uzastopce dovela konzervativce do izborne pobjede – 1979., 1983. i 1987. Za njezina političkog života, neki su tvrdili da je modernizirala zemlju, drugi je optuživali da je pogoršala jaz između bogatih, onih na jugu, i siromašnih na sjeveru zemlje.

S američkim predsjednikom Ronaldom Reaganom stvorila je snažan savez protiv komunizma, a bila je protivnica ujedinjenja Njemačke smatrajući da će ona biti prejaka i dominirati Europom. Snažne veze stvorila je i sa sovjetskim vođom Mihailom Gorbačovim.

Njezina radikalna desna stajališta toliko su uzdrmala britansku politiku da je čak i laburistička vlada kasnije prihvatila neke od njezinih politika.

Radoholičarka s često 18-satnim radnim vremenom, nakon izbora 1979. pokrenula je socijalne i ekonomske reforme kako bi zemlju izvukla iz krize. Pokrenula je političku filozofiju temeljenu na natjecanju i privatnom poduzetništvu koja će se kasnije nazvati "thatcherizmom". Srezala je programe socijalne pomoći, smanjila ovlasti sindikata i privatizirala neke industrije. Istovremeno, mnogi su ostajali bez posla, a dio industrije je uništen, poglavito ona rudarska.

Bivši premijer harold Macmillan opisao ju je "briljantnim tiranom, okruženom mediokritetima", a njezin prethodnik na dužnosti i u čelništvu konzervativaca Edward Heath bio je manje galantan nazvavši je "tom prokletom ženom".

Godine 1982. Britanija se od domaćih okrenula na vanjskopolitičke teme kada je Thatcher poslala pomorske snage na Falklande, nakon što su ih zauzele argentinske snage. Unatoč tome što je izgubila 255 vojnika i nekoliko ratnih brodova, Britanija je povratila Falklande pod svoju vlast.

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Dok je 1981. Thatcher bila jedna od najnepopularnijih premijera svih vremena u Britaniji, dvije godine kasnije, na valu uspjeha falklandskog rata, ponovno je osvojila vlast, kao i treći puta, 1987.

Godine 1984. zamalo je izbjegla antentat kada je IRA postavila bombu u hotelu u Brightonu u kojem se nalazilo. Poginulo je pet gostiju, neki od premijerkinih suradnika bili su teško ranjeni, a ona je prošla neokrznuta.

Dala je ostavku 1990. zbog nepopularnosti svoje politike i borbe za vlast u njezinoj vlastitoj stranci. Nakon 11 i pol godina neprekinute vlasti na premijerskom mjestu naslijedio ju je John Major.

"Napuštamo Downing Street posljednji put nakon 11 i pol divnih godina i vrlo smo sretni da ostavljamo Ujedinjeno Kraljevstvo u puno boljem stanju nego je bilo kada smo tu došli", kazala je opraštajući se.

Margaret Hilda Thatcher, barunica Thatcher, rođena je 13. listopada 1925. u britanskom mjestu Granthamu na istoku Engleske kao kći prodavača povrća.

Od ranih godina bila je u politici, završila je kemiju na Oxfordu, a kasnije studirala i dobila titulu odvjetnice.

Bila je udana za Denisa Thatchera, poslovnog čovjeka, s kojim je imala blizance, sina Marka i kćer Carol.

Kao ministrica obrazovanja 1973., frustrirana zbog lošeg odjeka svojih ideja u javnosti i zbog toga što ju tadašnji premijer nije želio slušati, Thatcher je u jednoj televizijoj emisiji izjavila kako ne misli da će tijekom njezina života žena biti izabrana za britansku premijerku. Ubrzo se pokazalo da je bila u krivu.

Imala je seriju blažih moždanih udara 2001. i 2002., a njezin politički život zabilježen je u filmu "Željezna lady" s Meryl Streep, koja je za tu ulogu nagrađena Oscarom.