Čelnici središnjih banaka i financija sedam industrijski najrazvijenijih zemalja iz grupe G7 odlučili su postaviti rok od 100 dana za provođenje plana koji bi trebao pomoći posustaloj svjetskoj ekonomiji. Plan se temelji na preporukama Financijskog stabilizacijskog foruma u kojima između ostalog stoji da regulatorna tijela moraju u budućnosti postaviti strože zahtjeve za temeljni kapital i tražiti od banaka da u potpunosti otkriju svoje gubitke u polugodišnjim izvješćima. Nakon što su postavili ambiciozan rok zaključili su ipak kako “svjetsko gospodarsko prolazi težak period i da su izgledi za oporavak u kratkoročnom razdoblju bitno smanjeni”. Dodatnu zabrinutost izrazili su zbog sve jačih inflatornih pritisaka. Zatražili su da Međunarodna komisija za računovodstvene standarde hitno poboljša način vrednovanja imovine kako bi se izbjegla mogućnost izbijanja krize u budućnosti. Usporavanje svjetskog gospodarstva rezultat je krize američkog tržišta hipotekarnih kredita koja je kulminaciju dosegla prošle godine te se proširila na ostatak financijskog svijeta. Predstavnici skupine G7 pozdravili su spremnost vodećih svjetskih središnjih banaka da zajedničkom akcijom osiguraju veću kreditnu likvidnost, ukazujući istovremeno na važnost njihova daljnjeg zajedničkog djelovanja. Privatne banke se povezuju jer žele da vlasti pomognu u izlasku iz krize, ali se s druge strane boje da će platiti visoku cijenu zbog restriktivnijih mjera koje financijske vlasti žele uvesti kako bi izbjegli buduće probleme. Njihova zabrinutost nije bez temelja budući da G7 do kraja godine želi uspostaviti nadzorni savjet za svaku od vodećih svjetskih banaka koji bi trebao imati direktni kontakt s vodećim menadžmentom tih banaka.
Svjetska kriza do sada je financijske institucije stajala tisuću milijarde američkih dolara, a središnje su banke upumpale nekoliko stotina milijardi dolara kako bi ublažile posljedice krize. U tome, međutim, nisu u potpunosti uspjele, na što sada upozoravaju i čelnici najbogatijih zemalja svijeta. Alan Greenspan, bivši predsjednik američke centralne banke, upozorio je kako je američko gospodarstvo već ušlo u recesiju, dok je poznati milijarder i investitor Georg Soros upozorio da vlasti prešućuju razmjere krize koju je usporedio s onom iz 1930. godine kada je zbog sloma burze i banaka bez posla bio svaki četvrti Amerikanac. Nedavno mu se u istom zaključku pridružio ravnatelj britanske centralne banke Alistair Darling koji je od G7 stoga zatražio brzu akciju. Članice G7 izrazile su i zabrinutost zbog velikih promjena tečajeva vodećih valuta prošlih nekoliko mjeseci što “može imati neželjene posljedice za ekonomsku i financijsku stabilnost”. Pozdravili su odluku kineskih vlasti da dopusti snažniji rast juana prema dolaru i drugim valutama, ali su istovremeno upozorili da Kina zbog rastuće inflacije i povećanja suficita mora dozvoliti još jaču aprecijaciju kineske valute.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu