Francuski predsjednik Emmanuel Macron krajem prošloga tjedna prekinuo je desetljeće dugi trend rezanja obrambenog proračuna odobrivši 300 milijardi eura francuskoj vojsci do 2025. godine.

Ovom odlukom Macron ispunjava svoje predizborno obećanje da će povećati vojne izdatke s 1,7 posto BDP-a na dva posto, koliko preporučuje i NATO savez. Vojni proračun rast će godišnje za 1,7 milijardi eura do 2022. kada Macronu istječe mandat, a potom do 2025. za tri milijarde eura. Vlada je već za ovu godinu najavila povećanje vojnog proračuna za 5,6 posto na 34,4 milijardi eura.

Francuska vojska – brojčano najveća u Europi – već godinama trpi mjere štednje koje se odražavaju na brojčano stanje, ali i kvalitetu opreme i naoružanja. Između 2005. i 2015. kada se Francuska našla na meti islamističkih terorista iz vojske je otpušteno 60.000 ljudi. "Ovo je proračun koji obnavlja – kako opremu, tako i ljudstvo u vojsci", izjavila je ministrica obrane Florence Parly.

Prema medijskim izvješćima, nezadovoljstvo zbog mjera štednje već duže buja u vojsci zbog pomalo i anegdotalnih problema, poput teškoća sa softverom za obračun plaća što je rezultiralo da je mnoštvu vojnika i časnika kasnila isplata nekoliko tjedana. Bijes vojske kulmirao je nekoliko dana uoči lanjskog Dana pada Bastilje kada je general Pierre de Villers u parlamentu kritizirao rezanje vojnog proračuna za 850 milijuna eura za 2017. godinu. Ubrzo potom general je dao ostavku. De Villers je za medije komentirao kako će najveći dio povećanja doći tek nakon isteka Macronova mandata.