Francuski premijer Sébastien Lecornu privremeno je odustao od najnepopularnijeg dijela gospodarskog programa predsjednika Emmanuela Macrona – reforme mirovinskog sustava – u pokušaju da osigura parlamentarnu podršku za državni proračun za 2026. i spasi vlastitu vladu.

U govoru pred parlamentom Lecornu je objavio da će planirano podizanje dobi za umirovljenje sa 62 na 64 godine biti suspendirano do 2027., kada su zakazani predsjednički izbori. “Je li vlada spremna za novu raspravu o mirovinskoj reformi? Odgovor je – da”, rekao je premijer. Naglasio je, međutim, da zastupnici moraju pronaći alternativne uštede kako bi se deficit zadržao ispod pet posto BDP-a.

Pobjeda ljevice

Potez je dočekan kao velika pobjeda francuske ljevice, ali i kao preokret u Macronovoj gospodarskoj politici, objavio je FT. Socijalisti su odmah poručili kako zbog ustupka neće glasati za njegovu smjenu. “Ovo je prvi korak koji nam otvara mogućnost da idemo dalje – prema blokadi i ukidanju reforme”, poručio je Boris Vallaud iz Socijalističke stranke, pozvavši premijera da dodatno oporezuje velika poduzeća.

Suspendiranje reforme stajat će državu oko 400 milijuna eura u 2026. i 1,8 milijardi eura godinu kasnije, ali potez je očito smirio tržišta. Cijena francuskih državnih obveznica porasla je, a prinos na desetogodišnje obveznice pao na 3,39 posto, najnižu razinu u dva mjeseca.

Lecornu, koji je prošlog tjedna podnio ostavku pa ponovno imenovan nakon što se politička kriza produbila, pokušava uravnotežiti zahtjeve razjedinjenog parlamenta. Za prolazak proračuna trebat će potporu (ili barem suzdržanost) konzervativne stranke Republikanaca. Dok je njezin vodeći zastupnik Laurent Wauquiez poručio da Francuska “mora imati proračun do kraja godine”, čelnik stranke Bruno Retailleau odluku o odgodi reforme nazvao je “nerazumljivom” i upozorio da će “Francuzi platiti visoku cijenu”.

Kako bi umirio i lijevi i desni spektar, premijer je predstavio fiskalni paket od 30 milijardi eura, koji kombinira smanjenje rashoda i povećanje poreza. Cilj je do 2026. smanjiti deficit s 5,4 na 4,7 posto BDP-a.

Novi porezi

Najviše pažnje privukle su planirane nove porezne obveze za najveće korporacije i najbogatije građane. Vlada planira prikupiti 6,5 milijardi eura dodatnih prihoda – uključujući milijardu eura od oporezivanja holding društava te 1,5 milijardi eura od dodatnog poreza na oko 20 tisuća najviših primanja. Uz to, bit će produljena privremena mjera povećanja poreza na tvrtke s prihodima većim od milijardu eura, čime bi se državni prihodi povećali za još četiri milijarde eura.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

“Bit će smanjenja poreza za mala i srednja poduzeća, ali i ciljanih, izvanrednih poreza za velike kompanije – kako bi se pravednije rasporedio teret među poreznim obveznicima”, poručio je Lecornu. U pokušaju smirivanja političkih tenzija, obvezao se da neće koristiti članak 49.3. francuskog ustava, koji vladi omogućuje da zaobiđe parlament u donošenju zakona. “Vlada će predlagati, raspravljat ćemo i vi ćete glasati”, rekao je. Premda analitičari smatraju da Francuska još nije izašla iz politički opasne zone, tržišta su reagirala pozitivno.