Francuski predsjednik Emmanuel Macron predstavio je svoj plan borbe protiv siromaštva koji bi trebao donijeti konkretnije efekte u državi koja najviše u Europi troši na socijalne izdatke.

Prema podacima nacionalnog statističkog zavoda, 14 posto Francuza živi ispod granice siromaštva koja u Francuskoj iznosi manje od 1000 eura mjesečno. Od financijske krize prije 10 godina broj siromašnih skočio je s milijun na devet milijuna ljudi. Taj broj u iduće četiri godine Macron će pokušati spustiti s osam milijardi eura vrijednim programom. 

Suludi iznos
Francuska je 2016. utrošila 57 milijardi eura na socijalnu skrb, pa je predsjednik kazao kako taj "suludi iznos" nije dao praktički nikakve rezultate. Najveći problem je "nejednakost prilika", smatra Macron. "Ovisno o tome gdje ste rođeni, vaša sudbina je često zapečaćena", izjavio je u srpnju pred zastupnicima parlamenta. Macronov program stoga se fokusira na mlade, odnosno na pomoć u školovanju te ulaganje u povećanje vještina kako bi mladi postali zapošljiviji na tržištu rada.

Primjerice, učenici koji dolaze iz siromašnih obitelji imat će pravo na besplatne obroke u školi, zdravstvenu zaštitu i smještaj tijekom školovanja. Nadalje, iz programa će se financirati obuka dodatnih 600.000 učitelja za rad s mladima te otvaranje 300 vrtića do 2020. godine kako bi se majke mogle što prije vratiti na posao. "Vjerujem u stvaranje aktivnosti za stvaranje radnih mjesta. Ako nema zaposlenosti, nema ni šansi za rješavanje problema siromaštva", kazao je Macron krajem prošlog tjedna prilikom predstavljanja ovog programa.

Predsjednik bogatih
U siromašnim urbanim dijelovima, kao što je južno pariško predgrađe Grigny, samo četvrtina srednjoškolaca maturira čime im se otvaraju vrata fakulteta. Nacionalni je prosjek 80 posto. Vincent Touzé, ekonomist na Sciences Po smatra kako je Macronova želja pomak od puke državne pomoći siromašnima prema politici pomoći u izlasku iz siromaštva i zapošljavanju, na dobrobit cijelog gospodarstva.

"Ako je ta politika više fokusirana na najmlađi uzrast, to je zato jer je drugi Macronov cilj suočavanje s korijenom problema u dugom roku, posebice međugeneracijskom zamkom siromaštva", dodaje Touzé za Financial Times. Naravno, program ima i politički cilj. Naime, Macronova popularnost nakon 16 mjeseci u Elizejskoj palači stropoštala se na vrlo niske razine. Iako je izbore dobio na odmaku od tradicionalnih lijevih i desnih stranaka, zbog uvođenja poreznih olakšica bogatijem sloju dobio je nadimak "predsjednik bogatih".

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost