Organizacija i financije su najveći i najvažniji uzrok stresa među zdravstvenim djelatnicima i liječnicima u Hrvatskoj, a na drugom mjestu po važnosti je javna kritika i sudske tužbe.

Problemi koji proizlaze iz tih uzroka stresa za liječnike u Hrvatskoj daleko su veći i od višesatnih dežurstava, teških operacija ili brzog donošenja odluka o liječenju. Zbog velike izloženosti brojnim uzrocima bolesti kao i zbog sindroma izgaranja koji dožive zbog velikog stresa na poslu, liječnici žive i nekoliko godina kraće od ostatka populacije. Hrvatski liječnici zbog stresa najčešće obolijevaju od bolesti lokomotornog sustava (30 posto), na drugom mjestu su kardiovaskularne bolesti (25 posto), a potom probavne smetnje. Međutim, sve je više slučajeva karcinoma te srčanih obolijenja, što se povezuje sa stresom. Također, sve više liječnika u Hrvatskoj ne vidi smisao u onom što radi, što upućuje na to da će dobar dio u idućih pet godina odustati od liječenja ljudi, pokazao je niz istraživanja predstavljenih na 4. međunarodnom simpoziju Hrvatske liječničke komore koji se održao proteklog vikenda u Opatiji. Tema je bila zdravlje na radu te utjecaj radnog okoliša na kvalitetu rada liječnika. Uvođenje sistematskih pregleda za doktore te bolja komunikacija s pacijentima i medijima rješenja su s kojima su se gotovo jednoglasno složili sudionici simpozija.“Liječnici žive od pet do devet godina kraće od ostale populacije i raste broj profesionalnih bolesti od kojih obolijevaju kao pripadnici struke koja je prepoznata kao jedna od posebno rizičnih djelatnosti. Najugroženiji su onkolozi, liječnici hitne pomoći, liječnici u primarnoj pomoći, opstetričari, psihijatri, anesteziolozi te neke skupine kirurških zanimanja. U porastu su psihički poremećaji koji dovode do takozvanog ”burn out“ sindroma, sve je više liječnika koji koriste stimulanse poput alkohola te droge, a i sve je veći broj pokušaja suicida među liječnicima”, istaknula je Mirjana Grubišić-Ilić s Klinike za psihijatriju u KB Dubrava. U istraživanju Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu te Surađivačkog centra Svjetske zdravstvene organizacije za medicinu rada te Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar, od ukupno ispitana 782 bolnička liječnika njih 75 posto u anketi Zavoda za zaštitu zdravlja na radu navelo je da im najveći stres izazivaju financijska ograničenja u radu, 72 posto na prvo mjesto stavlja neadekvatna primanja, a 65 posto neadekvatan prostor. Tek nakon toga slijede preopterećenost poslom uzrokovana nedostatkom liječnika, 24-satna odgovornost te pogrešno informirani pacijenti.