Kuvajt je zainteresiran za ulaganje u srbijansku poljoprivredu, energetiku, zdravstvo, turizam i trgovinu, a turke zanima ponajprije infrastruktura

U ponedjeljak su u Srbiju s više strana stigle ponude inozemnih investitora za ulaganje u proizvodnju i infrastrukturu. Predstavnike 60 talijanskih kompanija ministar gospodarstva Mlađan Dinkić upoznao je s uvjetima za otvaranje tvrtki.Među pogodnostima što ih koristi već osnovanih 500 talijanskih poduzeća su povoljan porezni sustav, koji predviđa 10-godišnje oslobađanje od plaćanja poreza na dobit ako se ona ulaže u proširenje poslovanja, subvencije za otvaranje novih radnih mjesta koje se kreću od četiri do deset tisuća eura po novootvorenom radnom mjestu, kvalificirana i jefitna radna snaga te sporazumi o slobodnoj trgovini s Rusijom, Kazahstanom, Bjelorusijom i Turskom.

Od Turaka 200 mil. dolara

Talijanske tvrtke u Srbiji zapošljavaju 20 tisuća radnika i u prošloj su godini imale promet od 2,5 milijardi eura, dok će u ovoj, s Fiatom i njegovim talijanskim kooperanatima, on biti povećan na više od četiri milijarde eura.Dvodnevni posjet talijanskih gospodarstvenika, koji su zainteresirani za ulaganja u energetiku i građevinarstvo, organizirala je udruga talijanskih poduzetnika Konfindustrija Srbija. Uz talijanske tvrtke, najveća ulaganja u Srbiju dolaze iz zemalja izvan Europske unije.

Iz Turske je preko njezina veleposlanika u Beogradu Mehmeta Kemala Bozaja poslana poruka kako je Srbija investicijska meta turskog kapitala jer je procijenjeno kako je sporazum o slobodnoj trgovini otvorio novi prostor za proširenje gospodarske suradnje. Turske tvrtke zainteresirane su, prije svega, za ulaganje u gradnju infrastrukturnih objekata, poput aerodroma u Kraljevu, dvaju cestovnih koridora, obnovljive izvore energije, a osobito za poslove s bakrom.

Turskoj je vrlo zanimljiv Dunav kao plovni put koji vodi u središte Europe, ali i cestovna infrastruktura, preko koje godišnje prođe 120 tisuća turskih kamiona. Očekuje se da će ulaganje turskog kapitala u ovoj godini biti utrostručeno u odnosu na lanjskih sto milijuna dolara.Kuvajtski šeik Sabah Kalid el Hamad pak vodio je prošloga vikenda u Beogradu razgovore o proširenju gospodarske suradnje između dviju zemalja. Prenio je zanimanje Kuvajta za ulaganje kapitala u srbijansku poljoprivredu, energetiku, zdravstvo, turizam i trgovinu. Poslije Emirata, najveća ulaganja iz arapskog svijeta stižu iz Kuvajta. Već je dovoreno ulaganje 25 milijuna eura u završetak gradnje novoga beogradskog željezničkog kolodvora, s tim da bi kuvajtskim tvrtkama bio ustupljen poslovni prostor.

Etihad spašava JAT

Srbija i Kuvajt imaju iza sebe 50-godišnju gospodarsku suradnju.Predstavnici emiratske zračne kompanija Etihad u ponedjeljak su pak vodili razgovore s poslovodstvom 
JAT-a. Spremni su preuzeti upravljačka prava u toj kompaniji na razdoblje od pet godina. Etihad bi u JAT-u, koji je vlada spremna osloboditi 170 milijuna eura duga, imao 49 posto vlasništva. Vlasnički bi udjel stekao osiguranjem operativnog kapitala, kao i preuzimanjem dijela JAT-ova duga Airbusa.

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Očekuju 2 mlrd. eura

U Agenciji za inozemna ulaganja SIEPA-i procjenju kako će, na temelju dosad zaključenih sporazuma o inozemnim investicijama, u Srbiju ući najmanje dvije milijarde eura, što će biti dovoljno za povećanje BDP-a od dva posto.Među ulagačima su Cooper Standard, Al Dahra, NCR, Swarovski, Geox… Samo poslovi ugovoreni s tvrtkama iz Ujedinjenih Arapaskih Emirata ove će godine iznositi milijardu dolara.

Srbija je pred osnivanjem investicijskoga fonda s Rusijom, preko kojega bi ruske kompanije ulagale kapital u Srbiju. Najveća ulaganja predviđena su za gradnju magistralnoga plinovoda Južni tok. Riječ je o 1,7 milijardi eura, s tim da bi Srbija polovicu tog iznosa podmirila kasnijom naplatom prijenosa plina preko njezina terotorija, što se procjenjue na oko 500 milijuna eura godišnje. U planu je i ulaganje u gradnju elektrana na plin. Uz investicijski fond, ruski će kapital dolaziti i putem Moskovske banke, koja će nastaviti poslovanje u okviru VTB-a Srbija.