Prava eksplozija spajanja i preuzimanja u farmaceutskom sektoru u posljednjih godinu i pol sve manje ima smisla, ako je suditi po mišljenju prvog čovjeka britanskog GlaxoSmithKlinea (GSK).

U razgovoru za Financial Times Andrew Witty upozorio je da obilje iznimno jeftinog novca povećava rizik loših odluka farmaceutskih kompanija prilikom izbora akvizicija, ali i da su mnoge mete preuzimanja imale vrlo prenapregnuta vrednovanja. Kako je izjavio, mnogi lijekovi kupljeni u transakcijama vrijednima više milijardi dolara možda se nikada neće otplatiti kao investicija. Od početka prošle godine sklopljeno je u farmaceutskom sektoru transakcija vrijednih vrtoglavih 460 milijardi dolara, nikad više u povijesti te branše, a u tako kratkom vremenskom razdoblju.

No, još su znakovitije velike premije na burzovnu cijenu koje daju ponuđači. Tako je prošloga tjedna američki Alexion prilikom preuzimanja Synageva Biopharma, proizvođača lijekova za rijetke bolesti, platio 8,4 milijarde dolara, 124 posto više od tržišne cijene. To je četvrta najviša premija ikada u transakcijama vrednijima od pet milijardi dolara, prema podacima Dealogica. Izvršni direktor GSK tvrdi da ga trend u branši podsjeća na euforiju u biotehnološkom sektoru s početka 2000-ih godina kada je svako znanstveno otkriće dočekivano kao epohalno.
 

Međutim, mnoga od tih otkrića nisu nikada zaživjela. Wittyeve kolege iz branše pak protuargumentiraju da je trend održiv jer se temelji na istraživanjima koja su u poodmakloj fazi. No, možda u Wittyevu istupu ima i zrnce zavisti s obzirom da je GSK ostao dijelom postrani u spajanjima. Lani je s Novartisom sklopio ugovor od 16 milijardi dolara. On pak kaže da se GSK ne želi prepustiti ideji da je "sve moguće jer je novac jeftin".