Stratezi Goldman Sachsa objavili su analizu prema kojoj je kinesko gospodarstvo u boljoj poziciji od drugih nacija, uključujući i SAD, da izdrži povijesni naftni šok izazvan ratom u Iranu. Ključni razlozi leže u strateškoj energetskoj diversifikaciji i ogromnim zalihama nafte, piše Business Insider.

Cijena nafte stalno raste

Štern: Riječka rafinerija ne smije ovisiti o volji Mađarske

Ekonomisti investicijske banke Goldman Sachs procijenili su da će rat, koji traje već mjesec dana, usporiti kineski BDP za 20 baznih bodova, što je upola manje od udara od 40 baznih bodova koji se predviđa za Sjedinjene Američke Države. Cijene nafte na svjetskim tržištima u međuvremenu su skočile za gotovo 50 posto u odnosu na prijeratne razine, premašivši cijenu od 100 dolara po barelu. Unatoč globalnoj krizi, kineske dionice ostale su relativno stabilne, za razliku od drugih azijskih tržišta koja bilježe dvoznamenkaste padove, a kao ključni razlog navodi se kineski “energetski tampon“.

Strateška energetska otpornost

Goldman Sachsova analiza pripisuje gospodarsku otpornost Kine dugogodišnjim naporima Pekinga u strateškoj energetskoj diversifikaciji. Prema podacima iz 2024. godine, sirova nafta i ukapljeni prirodni plin činili su samo 28 posto primarne potrošnje energije u Kini, što je najniži udio na svijetu. S druge strane, alternativni i obnovljivi izvori energije već su tada činili čak 40 posto ukupne kineske proizvodnje električne energije, pokazujući da se zemlja sustavno pripremala za smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima iz nestabilnih regija.

Goleme zalihe nafte

Drugi ključni faktor koji ublažava udar na kinesko gospodarstvo su strateške i komercijalne rezerve nafte. U slučaju potpunog prekida uvoza, Kina ima dovoljno nafte da podmiri nacionalne potrebe za razdoblje od 110 do čak 200 dana, s procjenama zalihama do 1,2 milijarde barela. Za usporedbu, strateške rezerve SAD-a pale su na najnižu razinu u posljednjih nekoliko desetljeća.

Osim toga, Kina se oslanja na nekoliko dobavljača energije izvan Bliskog istoka, što joj pomaže da se izolira od šoka izazvanog ratom u Iranu, koji je započeo američkom vojnom operacijom “Operation Epic Fury“. Glavni izvori uključuju Rusiju, Australiju i Maleziju. Unatoč sukobu, iranska “flota duhova”, sastavljena od tankera pod lažnim zastavama, i dalje prevozi naftu u Kinu, često putem prekrcaja brod-brod u blizini Malezije.

Ubrzana energetska tranzicija

Obrana i troškovi

Poruka EU-a: Ulaganja da, ali ne na račun građana – lekcija i za Hrvatsku

Proizvodnja namještaja

Kako je domaća proizvodnja namještaja postala važnija od cijene

Rat je dodatno ubrzao globalni trend okretanja prema “strateškim baterijama” i elektrifikaciji. Analitičari primjećuju da su kineske tvrtke u sektoru električnih vozila i baterija, poput CATL-a i BYD-a, zabilježile porast tržišne vrijednosti od približno 70 milijardi dolara samo u prvom mjesecu rata. Investitori se očito klade na ubrzano napuštanje nafte kao primarnog energenta, što Kini, kao lideru u tim tehnologijama, donosi neočekivanu stratešku prednost. Također, postoje izvještaji da Iran razmatra trgovinu energijom u kineskim juanima, što bi moglo ugroziti dominaciju američkog dolara na svjetskim energetskim tržištima.

Geopolitičke posljedice sukoba

Osim ekonomskih posljedica, sukob ima i duboke geopolitičke implikacije. Analitičari ga opisuju kao “posrednički rat” u kojem Rusija profitira od visokih cijena energije, što bi joj u 2026. moglo donijeti dodatne prihode u rasponu od 84 do 151 milijarde dolara. S druge strane, SAD i Europa suočavaju se s preusmjeravanjem vojnih resursa i snažnim inflatornim pritiskom. Zbog intenziviranja sukoba, američki predsjednik Donald Trump odgodio je summit s kineskim čelnikom Xi Jinpingom, fokusirajući se na upravljanje globalnom energetskom krizom. Iako je Kina pokazala impresivnu ekonomsku otpornost, stručnjaci upozoravaju da ostaje ranjiva na moguće zatvaranje Hormuškog tjesnaca, ključnog prolaza za značajan dio njezina uvoza energije s Bliskog istoka.