Gospodarstvo eurozone palo je u prvom tromjesečju 0,2 posto, već šesti kvartal zaredom, po čemu je ovo najdulja recesija u tom bloku od kada je 1999. godine uveden euro, pokazuju danas objavljeni podaci Eurostata.

To je i veći pad nego što se procjenjivalo jer su u anketi Reutersa analitičari očekivali pad od 0,1 posto u odnosu na prethodno tromjesečje. Na godišnjoj je razini, pak, gospodarstvo eurozone potonulo 1 posto.

To je već šesti kvartal zaredom kako gospodarstvo eurozone slabi, pa je ovo dulja recesija od one 15-mjesečne za vrijeme financijske krize 2008. i 2009. godine, najdulje recesije od uvođenja eura 1999.

Produbljivanje recesije u eurozoni ponajviše je posljedica dužničke krize, koja traje već četvrtu godinu i koja je mnoge članice tog bloka navela na uvođenje strogih mjera proračunske štednje.

„Eurozona je na kritičnoj točki. Nužno je da se što prije pronađe ravnotežu između mjera štednje i mjera za poticanje rasta gospodarstva“, kaže Nick Matthews, ekonomist u tvrtki Nomura International u Londonu.

Sve su glasniji i političari koji zagovaraju manje štednje, a više mjera za poticanje rasta jer je stopa nezaposlenosti u eurozoni dosegnula rekordnih 12,1 posto, pri čemu je bez posla više od 19 milijuna građana tog bloka.

U Europskoj je uniji, pak, gospodarska aktivnost pala 0,1 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, odnosno 0,7 posto na godišnjoj razini, pokazuju podaci Eurostata.

Pritom se produbljuje kriza u Italiji, trećem po veličini gospodarstvu eurozone. U toj je zemlji BDP u prvom tromjesečju pao za 0,5 posto u odnosu na prethodno, te za 2,3 posto u odnosu na isto tromjesečje lani, više nego što se očekivalo.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

„To je lošije nego smo očekivali i ne nudi naznake kraja recesije. Znali smo da će se domaća potražnja smanjiti, no ovaj podatak, kao i podaci koje smo vidjeli u drugim zemljama, sugerira da bi i izvoz mogao također biti slab“, kaže Giada Giani, analitičar Citigroupa.

Recesija u toj zemlji tako se nastavlja sedmo tromjesečje zaredom, što nije zabilježeno još od 1970. godine. Vodeći pokazatelji talijanskog gospodarstva ukazuju da bi BDP mogao pasti i u drugom tromjesečju, dok se u cijeloj ovoj godini očekuje pad za više od 1 posto.

Njemačka izbjegla recesiju, Francuska nije

I ostala najveća gospodarstva eurozone, njemačko i francusko, u slabijoj su formi nego što se mislilo.

Njemačko je gospodarstvo, doduše, poraslo u prvom tromjesečju ove godine za 0,1 posto u odnosu na prethodni kvartal, kada je palo 0,7 posto, no to je manji rast od očekivanih 0,3 posto.

Njemačka je tako izbjegla recesiju, koja se tehnički definira kao dva uzastopna tromjesečna pada gospodarstva, no na godišnjoj je razini BDP pao 1,4 posto.

Francuska, međutim, nije uspjela izbjeći recesiju. U prvom tromjesečju tamošnji BDP pao je za 0,2 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok su analitičari očekivali pad od 0,1 posto.

To je drugo tromjesečje zaredom da francusko gospodarstvo bilježi pad jer je u zadnjem lanjskom tromjesečju oslabilo 0,2 posto, pokazuju revidirani podaci statističkog ureda Insee.

Pad francuskog gospodarstva, vrijednog 2.000 milijarde eura godišnje, posljedica je slabog izvoza, ulaganja i osobne potrošnje.

Podaci Eurostata pokazuju da je od 17 članica eurozone u prvom tromjesečju njih devet bilo u recesiji, dok je rast ostalih mršav.

Zbog slabijih nego što se očekivalo gospodarskih podataka, tečaj eura pao je jutros na otprilike 1,2900 dolara, najnižu razinu u šest tjedana.

Posljedica je to špekulacija da bi Europska središnja banka mogla uvesti daljnje mjere kako bi potaknula izlazak eurozone iz recesije.

Nedavno je ECB smanjila ključne kamatne stope s 0,75 na 0,50 posto, najnižu razinu u povijesti, nastojeći oživjeti kreditiranje kompanija i građana, te tako ojačati potrošnju.

No, taj potez vjerojatno neće biti dovoljan da bi se prekinuo štetni ciklus u kojem europske vlade smanjuju potrošnju, kompanije otpuštaju zaposlenike, Europljani troše sve manje, a mladi ljudi gube nadu da će pronaći posao.

Oprezni su i ulagači na europskim burzama, pa su oko podneva frankfurtski DAX i pariški CAC indeks bili u minusu do 0,2 posto, dok je londonski FTSE stagnirao.