Pandemija je suočila svijet s dosad nezabilježenim izazovima za zdravlje, gospodarstvo i način na koji živimo i radimo. S druge strane, kako se oporavak bliži, kriza nam nudi i izvanrednu priliku.

Možemo izgraditi nešto bolje, a to znači graditi zelenije. Moramo iskoristiti priliku da stvorimo održivu budućnost za naše gospodarstvo.

Upravo je to cilj Europskog zelenog plana. Želimo postići klimatsku neutralnost, obrnuti trend gubitka bioraznolikosti i izgraditi čisto gospodarstvo ulaganjem u zelena radna mjesta, zelene inovacije i zeleni rast.

Procjenjujemo da će nam za ostvarenje klimatskih ciljeva do 2030. trebati dodatna ulaganja od 350 milijardi eura godišnje, pri čemu nam je krajnji cilj da Europa do 2050. godine postane prvi klimatski neutralan kontinent.

Javnim će se sredstvima učiniti mnogo, ali za ostvarenje našeg cilja bitna će biti i privatna ulaganja. Ona će biti pokretač novih tehnologija, proizvoda i usluga koji smanjuju štetu za okoliš i ublažavaju posljedice klimatskih promjena.

Srećom, europski su ulagači zainteresirani za zelene investicije. Kupuju zelenije dionice i obveznice. Žele transparentno zeleno izvješćivanje i žele doprinositi našim zelenim ciljevima. To je odlično čuti.Njihov je odnos potvrda programa Europske komisije za održivo financiranje.

Lakše financiranje tranzicije

Poduzeli smo važne mjere za uspostavu ekosustava koji financijskom sektoru omogućava da osigura sredstva za zelenu obnovu. Uvodimo alate koji će povećati transparentnost i ulagačima pomoći da prepoznaju prilike za održiva ulaganja.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Lani smo donijeli Uredbu EU o taksonomiji kako bismo stvorili zajednički jezik za ulagače koji svojim sredstvima žele osjetno i pozitivno utjecati na klimu i okoliš.

Komisija je prošlog tjedna donijela kriterije za određivanje gospodarskih aktivnosti koje znatno doprinose ostvarenju naših ciljeva ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe tim promjenama, kako je predviđeno Uredbom o taksonomiji. Kriteriji će pomoći poduzećima i ulagačima da procijene koje su aktivnosti zelene vodeći se zajedničkim dogovorom o preduvjetima za ostvarenje naših klimatskih ciljeva.

Poduzeća koja s njima usklade svoje planove lakše će financirati svoju zelenu tranziciju. Kriteriji će se mijenjati kako naše gospodarstvo bude postajalo klimatski prihvatljivije.

Povećavamo i transparentnost u području održivog financiranja jer će se od poduzeća i financijskih institucija tražiti bolje izvješćivanje o održivosti.

Direktiva o korporativnom izvješćivanju o održivosti, koju je Komisija donijela zajedno s kriterijima taksonomije, osuvremenit će način na koji velika poduzeća izvješćuju o aktivnostima na području održivosti, od utjecaja na okoliš do postupanja prema zaposlenicima i poštovanja ljudskih prava. Ti koraci nisu važni samo za ulagače nego i za građane te društvo u cjelini.

Ujednačiti svjetske standarde

Želimo da EU bude vodeće svjetsko zeleno gospodarstvo sa zelenim radnim mjestima i zelenim ulaganjima, a želimo i pomoći ostatku svijeta da postane zeleniji.

S vremenom bi se svjetski standardi održivog financiranja trebali ujednačiti tako da ulagači i poduzeća znaju što se smatra zelenim na kojem god tržištu poslovali. Moraju imati usporedive informacije kako bi mogli donositi najbolje odluke.

Europska unija predvodi pomak prema održivosti. Supredsjedamo Međunarodnom platformom za održivo financiranje, na kojoj donositelji politika raspravljaju o najboljim načinima mobilizacije privatnog financiranja za zelene ciljeve. Članovi te platforme predstavljaju više od polovice svjetskih emisija, stanovnika i BDP-a. Usto smo se predani međunarodnoj suradnji u okviru skupina G20 i G7.

Obnova nakon pandemije iziskuje golem trud i velika ulaganja. Čeka nas doista silan posao, ali sve je izvedivo ako iskoristimo priliku da ubuduće gradimo zelenije.

Europska komisija je prošlog tjedna donijela nekoliko bitnih mjera da se to ostvari. Naša zadaća nikad nije bila preča. Klimatske promjene već su realnost i njihove će se posljedice samo pogoršavati ne budemo li djelovali odmah.

Poduzeća, financijske institucije, nevladine organizacije ili kreatori politika sami neće dati rješenja. Rješenja ćemo stvoriti svi zajedno, u Uniji i svijetu, gradeći i ulažući u zeleniju budućnost.