Europske su zemlje od veljače prošle godine izbacile više od 400 ruskih špijuna koji su se predstavljali kao diplomati. Austrija ih je izbacila samo četiri dok u Beču postoji još uvijek 180 akreditiranih ruskih diplomata, a za najmanje trećinu njih poznato je da koriste diplomatsko pokriće za aktivnosti prikupljanja obavještajnih podataka. Razlog njihovog djelovanja je slaba policija kao i slab nadzor nad špijunažom.

– Ovo je stvarno Divlji zapad. Gotovo je komično koliko toga prolazi u ovoj zemlji – rekao je jedan zapadni diplomat. Austrijska vlada dvaput je iskoristila svoj utjecaj u parlamentu da bi suspendirala svako glasovanje po pitanju kriminaliziranja špijunaže “protiv strane države ili međunarodne organizacije” u Austriji.

– Beč je savršeno središte za špijuniranje, i uvijek je bio – rekao je viši politički suradnik u think tanku Europskog vijeća za vanjske odnose Gustav Gressel, bivši austrijski vojni časnik. U Beču su krovovi ruskih diplomatskih zgrada i kompleksa prekriveni radarima, kupolama i čudnim “šupama”. Neke od njih izgrađene u posljednjih nekoliko mjeseci i stručnjaci kažu da gotovo sigurno sadrže tehnologiju elektroničkog nadzora.

Krajem lipnja u Poljskoj je uhvaćen ruski špijun koji je djelovao pod krinkom ruskog profesionalnog hokejaša. On je bio 14. osoba koja je uhićena iz jedne špijunske mreže te je odveden u pritvor. Poljska se požalila da je postala glavna meta ruskih špijuna te je optužila Moskvu da time pokušava destabilizirati zemlju koja je ključno središte zapadne vojne opskrbe Ukrajine. I u Sloveniji je krajem lipnja priveden ruski student koji je uhvaćen da fotografira opremu i prostore slovenske vojske koja je imala vježbu nedaleko od hrvatske granice, prenosi Večernji list.