Vlade su bankama ponudile čitavu lepezu mjera potpore, u rasponu od jamstava do kupovine imovine i ulaganja u dionice, kako bi spriječile nestašicu kredita nakon izbijanja financijske krize 2008.
Vlade zemalja eurozone osigurale su povrat manje od polovine financijske pomoći koju su dodijelile bankama od globalne financijske krize, objavila je Europska središnja banka.
Vlade su bankama ponudile čitavu lepezu mjera potpore, u rasponu od jamstava do kupovine imovine i ulaganja u dionice, kako bi spriječile nestašicu kredita nakon izbijanja financijske krize 2008.
Vlade zemalja eurozone osigurale su povrat manje od polovine financijske pomoći koju su dodijelile bankama od globalne financijske krize, objavila je Europska središnja banka.
Vlade su bankama ponudile čitavu lepezu mjera potpore, u rasponu od jamstava do kupovine imovine i ulaganja u dionice, kako bi spriječile nestašicu kredita nakon izbijanja financijske krize 2008.
Dosada su zemlje eurozone osigurale povrat 40 posto odobrene državne pomoći, što je malo u usporedbi s ostalim gospodarstvima svijeta, konstatiraju u ECB-u. Ujedno upozoravaju na još uvijek prisutne rizike, budući da vrijednost preostalih jamstva doseže vrijednost od 2,7 posto BDP-a eurozone.
"Stope realiziranog povrata posebno su niske u Irskoj, Cipru i Portugalu, a relativno visoke u Nizozemskoj", stoji u dokumentu koji je sastavni dio šireg ekonomskog biltena, objavljenog u četvrtak.
"Stope povrata popravljaju se, ali su još uvijek relativno niske u usporedbi sa sličnim dosadašnjim slučajevima", ističe se.
Iz ECB-a dodaju da je gotovo petina ukupnog povećanja javnog duga u eurozoni, sa 65 posto BDP-a u 2008. na 92 posto BDP-a na kraju 2014., povezana s pomoći odobrenom bankama.
Najviše su – u protuvrijednosti 22 posto BDP-a – takve mjere utjecale na povećanje duga u Irskoj i Grčkoj, dok je u slučaju Francuske, Italije i Litve to povećanje iznosilo manje od jedan posto BDP-a.
Iako se iznosi državnih jamstava oštro smanjuju od 2012., vlade su povećale jamstva za osiguranje depozita, a državna bi potpora mogla na dulji rok implicirati više proračunske troškove, budući da ta jamstva stvaraju štetne poticaje za financijske institucije, upozoravaju iz ECB-a
"Jedan od važnih načina da se smanje potencijalni fiskalnih troškovi mjera financijske pomoći jest da se osigura primjereni doprinos privatnih dioničara i vlasnika obveznica", zaključuje ECB.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu