Predstavnici Europske komisije, Europske centralne banke (ECB) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u svojoj su preliminarnoj ocjeni izrazili veliku skepsu oko uspješnosti modela sanacije slovenskih banaka uspostavom tzv. "slabe" banke na koju bi se prenijelo četiri milijarde nenaplativih potraživanja, što bi bankama onda država nadomjestila državnim jamstvima u istom iznosu, tvrdi u utorak ljubljanski dnevni list "Dnevnik".

List navodi da "trojka" nije uvjerena da će četiri milijarde eura jamstava i dodatna milijarda za dokapitalizaciju slovenskih banaka biti dovoljan iznos te od slovenske vlade među ostalim zahtijevaju da provede tzv. "stresne testove" u vodećim bankama kako bi se utvrdilo jesu li kapitalsko adekvatne i koliko dodatnih sredstava bi trebale ako to nisu, tvrdi list.

U Bruxellesu su u utorak odbili komentirati navodno negativno mišljenje Europske komisije o načinu na koji slovenska vlada namjerava sanirati svoje banke te tvrde da su sa slovenskom vladom u stalnom kontaktu.

"Dokumente koji su procurili u javnost ne komentiramo. Mogu reći samo to da je Europska komisija u stalnom kontaktu sa slovenskim vlastima i da podupiremo mjere za postizanje financijske stabilnosti", rekao je u srijedu u Bruxellesu Simon O'Connor, glasnogovornik povjerenika Europske komisije za monetarna i gospodarska pitanja, upitan jesu li točni navodi nekih slovenskih medija da je Europska komisija nezadovoljna zakonskim rješenjima koje za sanaciju slovenskih banaka predviđa slovenska vlada.

Pozivajući se na preliminarnu ocjenu koju su slovenskoj vladi o planu sanacije slovenskih banaka uz pomoć tzv. "slabe banke" uputili predstavnici Europske komisije, Europske centralne banke i Međunarodnog monetarnog fonda, list "Dnevnik" u utorak je ustvrdio da se radi o "razornim" kritikama koje dovode u sumnju učinkovitost koncepta sanacije slovenskog bankarskog sustava koji je postavila slovenska vlada.

Zakon o mjerama za stabilnost banaka, koji je prihvaćen krajem prošle godine, trebao bi postati operativan do početka travnja ove godine, ali će se o njemu izjasniti i predstavnici "trojke" u konačnoj analizi o makroekonomskim debalansima Slovenije, čije se objavljivanje očekuje u ožujku, a bit će koncentrirana upravo na probleme u bankarskom sektoru.

No, pozivajući se na preliminarno izvješće kojim raspolaže, ljubljanski "Dnevnik" navodi da su predstavnici triju ustanova u slovenskom modelu sanacije banaka otkrili niz nedostataka i da sumnjaju u njegovu efikasnost.

Zakon o mjerama za stabilnost banaka, kako je službeni naziv programa sanacije bankarskog sustava preko slabe banke, predviđa četiri milijarde državnih jamstava za banke u sanaciji nakon što se iz njihovih bilanci na tzv. "slabu banku" prebace loši, nenaplativi krediti iz ranijih godina. Banke bi se uz to i dokapitalizirale s milijardu eura svježih sredstava, a cijeli bi se sanacijski proces odvijao do 2017. godine. Riječ je u prvom redu o pokušaju izvlačenja iz teškoća tri najveće banke u državnom ili većinskom državnom vlasništvu: Novoj Ljubljanskoj banci (NLB), Novoj kreditnoj banci Maribor (NKBM) i Abanci.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Kako u utorak tvrdi ljubljanski "Dnevnik", koji se poziva na pitanja koja Europska komisija postavlja slovenskoj vladi u vezi s prihvaćenim modelom sanacije, u Bruxellesu, ali i Europskoj središnjoj banci te MMF-u, dvoje hoće li četiri milijarde eura državnih jamstava bankama biti dovoljno da se njihove bilance saniraju nakon što im se otpišu loši krediti i prebace u posebnu ustanovu koja bi ih kasnije uz što manji diskont pokušala prodati. Osim toga, slovenskoj vladi postavljaju i više drugih pitanja vezanih uz moguće političke utjecaje u procesu koji bi morao dovesti do sanacije banaka te zahtijevaju veću ulogu slovenske središnje banke u cijelom procesu i izvođenje tzv. "stresnih testova" za banke. U svojoj preliminarnoj ocjeni procesa sanacije, tvrdi "Dnevnik", predstavnici "trojke" upozoravaju i na "neuobičajeno" velike ovlasti koje su predviđene za tzv. "slabu banku" na koju bi se prenijeli loši krediti komercijalnih banaka, odnosno ovlasti onih koji bi bili imenovani u njenu upravu.