Europska komisija jučer je donijela tri nacrta zakonodavnih akata o kloniranju životinja i o novoj hrani koji će omogućiti pravnu sigurnost u tom području. Dva prijedloga zabranit će korištenje tehnike kloniranja u EU-u za domaće životinje i uvoz tih kloniranih životinja. Stavljanje u promet hrane dobivene od kloniranih životinja također će biti zabranjeno. Tim prijedlozima želi se riješiti pitanje dobrobiti životinja i druga etička pitanja povezana s korištenjem te tehnike, priopćila je EK.

Nacrt zakonodavnog akta o novoj hrani revidira postojeću Uredbu o novoj hrani kako bi se poboljšao pristup nove i inovativne hrane tržištu EU-a i istovremeno održala visoka razina zaštite potrošača. U EU-u neće se vršiti kloniranje u svrhu uzgoja domaćih životinja i dok god je dobrobit životinja u pitanju, takve se klonirane životinje neće ni uvoziti.

– Nacrtom prve Direktive predviđa se privremena zabrana korištenja tehnike kloniranja na domaćim životinjama i zabrana stavljanja na tržište živih klonova životinja te klonova životinjskih embrija. Nacrtom druge Direktive onemogućuje se stavljanje na tržište EU-a hrane kao što su meso ili mlijeko dobiveni od kloniranih životinja – istakli su u izvršnoj instituciji EU-a.

No, u Komisiji ističu da kloniranje neće biti zabranjeno u svrhu istraživanja, očuvanja rijetkih pasmina i ugroženih životinjskih vrsta niti za korištenje životinja za proizvodnju farmaceutskih proizvoda i medicinskih uređaja kada je korištenje te tehnike opravdano.

U skladu s nacrtom Uredbe, nova hrana prolazila bi jednostavniji, jasniji i učinkovitiji postupak odobrenja koji bi bio centraliziran na razini EU-a, što bi sigurnoj i inovativnoj hrani omogućilo da brže stigne na tržište EU-a. Nova hrana termin koristi za hranu koja se nije u znatnoj mjeri koristila u EU-u prije svibnja 1997., tj. prije nego što je trenutačno važeća Uredba stupila na snagu, a posebno za hranu proizvedenu korištenjem novih tehnika i tehnologija kao što su nanomaterijali.

Posebne odredbe predviđene su također za hranu koja se još ne nalazi u prometu u EU-u, ali koja se već sigurno koristi u zemljama koje nisu članice EU-a. Tako bi nastao uravnoteženiji sustav i pozitivna okolina za trgovinu.

Ostale institucije EU-a, uključujući Europski parlament i Vijeće, razmotrit će Komisijine nacrte zakonodavnih akata i dati svoje mišljenje o njima. Trenutačno se procjenjuje da bi ti nacrti zakonodavnih akata mogli stupiti na snagu najranije 2016.

Brzi paketi kao odgovor na rastuće troškove

Energetska tranzicija postaje stvar opstanka za SME sektor

Umjetna inteligencija

AI alati dostupni svima ulaganje su u gospodarski i društveni napredak