Nakon četiri burne godine transatlantskih odnosa u mandatu Donalda Trumpa, njegov nasljednik Joe Biden opet pruža ruku Europi.

Međutim, diplomati i vanjskopolitički analitičari smatraju kako samo riječi nisu dovoljne da bi se europski saveznici uvjerili u korjenitu promjenu politike u Washingtonu, piše Reuters. Naime, američki predsjednik suočava se sa sve većim sumnjama može li SAD biti pouzdani partner Europi.

Nitko ne zna

Lideri skupine sedam razvijenih gospodarstava (G7), NATO-a i Europske unije žele vidjeti od Bidena konkretna djela, a ne samo riječi nakon šokantnog Trumpova mandata, tvrde analitičari. “Je li ovo samo predah između Trumpa 1.0 i Trumpa 2.0? Nitko ne zna”, kaže David O’Sullivan, nekadašnji predstavnik Europske unije u Washingtonu.

“Mislim da većina smatra kako treba uhvatiti priliku s ovom administracijom radi jačanja odnosa i nadati se da to može preživjeti sredinu Bidenova mandata i istek 2024. godine”, kaže O’Sullivan.

U vanjskoj politici Bidenova je administracija u ovih pet mjeseci slala svakakve signale, a neki od njih pokazuju kako suštinskog odmaka od Trumpove politike ustvari – nema.

Njegova kampanja “Kupujmo američko”, zatim podrška suspenziji patentnih prava na cjepivo protiv koronavirusa uz simbolične konzultacije s ostalim državama te postavljanje vrlo kratkog roka povlačenja američkih snaga iz Afganistana uznemirili su saveznike.

Biden je najavio da će svi američki vojnici otići iz Afganistana do 11. rujna, na 20. obljetnicu početka najdužeg rata u kojem je SAD sudjelovao. K tome, i Biden i državni tajnik Anthony Blinken više su puta ponovili kako od američke vanjske politike na prvom mjestu mora profitirati američka srednja klasa.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

Za dobar dio europskih vlada ove izjave zvuče tek kao izmijenjeni Trumpov moto “Amerika na prvom mjestu”.

Međutim, veliki izvor zabrinutosti među europskim saveznicima jest i stanje američke demokracije, nakon što je Donald Trump prošle godine danima lažno osporavao Bidenovu pobjedu, a početkom godine njegove su pristaše provalile u Kongres pri čemu je život izgubilo petero ljudi.

Jamie Shea, nekadašnji visoki dužnosnik NATO-a, a danas član briselskog think-tanka Friends of Europe, kazao je Reutersu kako ga brine mogućnost da bi idući američki predsjednik mogao biti lider u Trumpovu stilu.

“Stoga vjerujem da imamo četiri godine vremena s ovom proeuropskom administracijom za cementiranje čvrstog transatlantskog ekonomskog i sigurnosnog partnerstva”, izjavio je Shea. No, idući veliki problem koji priječi značajnu promjenu američke vanjske politike jest vrlo tanka većina demokratskih zastupnika u Kongresu.

Teško išta dovršiti

Primjerice, ministri financija G7 prihvatili su prijedlog američke ministrice financija Janet Yellen da globalna minimalna stopa poreza na dobit oko stotinu najvećih svjetskih kompanija bude 15 posto. No, istaknuti republikanski senatori odmah su najavili odbacivanje takvog sporazuma.

“To pokazuje koliko je zahtjevno išta dovršiti u tako podijeljenom Kongresu”, kazao je Reutersu jedan diplomatski izvor. S druge strane, ispitivanje Pew Researcha, provedeno u 12 zemalja, većinom u Europi i Aziji, pokazuje da se imidž SAD-a u inozemstvu izrazito poboljšao od kada je Joe Biden zamijenio Donalda Trumpa na predsjedničkoj poziciji.

Istraživanje za 2021. pokazuje da 75 posto ispitanika vjeruje da Biden “radi ispravnu stvar u međunarodnim odnosima”, dok je samo 17 posto ispitanika to smatralo za Trumpa. Ukupno 62 posto ispitanika ima pozitivno mišljenje o SAD-u, što je porast u odnosu na 34 posto prošle godine.