Sve više kompanija diljem svijeta traži od svojih budućih menadžera MBA diplomu, a najveći porast broja studenata zabilježile su wuropske poslovne škole. Dok je na globalnom nivou bilo pet posto više prijava za poslovne studije u odnosu na godinu prije, u Europi se taj broj kreće oko deset ili više posto. Javier Muñoz, direktor za upis studenata pri IESE u Barceloni, kaže da će uz postojeće tri uvesti i četvrtu grupu studenata za full-time MBA program. Peter Rafferty, MBA direktor u belgijskoj Vlerick Leuven Gent Management School primio je čak 100 posto više prijava za studij.

Financijaši prvi
St. Gallen u Švicarskoj također je primio dvostuko više prijava nego godinu dana prije, a studenti dolaze iz svih kraje Europe. U Velikoj Britaniji prijava ima više nego što škole mogu primiti, pa čak i u manje poznatim poslovnim školama postoje liste čekanja.Jedan od razloga sve većeg broja studenata u poslovnim školama je globalna financijska kriza. S jedne strane profesionalci koji su dobili otkaze i nisu u kratkom roku pronašli novi posao odlučili su vrijeme iskoristiti za školovanje, a s druge strane mladi profesionalci suočili su se s činjenicom da je MBA diploma sve traženija. Istraživanje o profilu studenata koji su prošle godine upisali MBA studij pokazalo je da je njih 18 posto s financijskim obrazovanje, dok ih je godinu prije bilo 14 posto. Njima je zanimljiva činjenica da većina europskih MBA programa traje samo godinu dana, pa su ti studiji idealni za brzo stjecanje još jedne važne diplome, godina dana nekima je i predah od ubrzanog korporativnog života, a i poznato je da su veze i poznanstva s drugim vrhunskim profesionalcima od velike važnosti. Statistika je ukazala na još jedan zanimljiv trend: sve veći broj studenata poslovnih škola ne vidi se u korporativnom okruženju, nego namjerava otići u poduzetnike i pokrenuti vlastitu tvrtku. Oni MBA očito vide kao odličan način stjecanja znanja koji će im biti potreban u svakodnevnom radu. Upitani zbog čega se prijavljuju na MBA studij, 30 posto kandidata odgovorilo je “zato da postane poduzetnik”, dok je godinu dana prije takvih odgovora bilo 25 posto. Mnoge europske poslovne škole uočile su taj trend i postale poznate po svojim programima posebnom prilagođenim budućim poduzetnicima, a među njima su i poznata imena poput Cranfield,a EM Lyona, IESE-a, Insead, i RSM-a.Europske poslovne škole koje su u svoje programe uvele društveno odgovorno poslovanje napravile su dobar potez: čak 11 posto studenata želi “društveno odgovornu karijeru”, što je velik skok sa šest posto godinu dana prije. Sve veći broj kandidata poslovat će u biotehnologiji ili kompanijama koje se bave zelenom energijom, što ukazuje na njihovu svijest o poslovanju u održivom okruženju.Sljedeći zanimljiv trend mogao bi se nazvati “povratak kući”. Međunarodne MBA škole oduvijek su bile smatrane odskočnom daskom za pronalaženje lukrativnog posla u SAD-u ili Velikoj Britaniji, no to više nije slučaj. Kriza u te dvije zemlje, te mnogo striktniji uvjeti za dobijanje radne dozvole u SAD-u, usmjerile su studente na povratak kući nakon završenog studija.

Povratak kući
No, tome doprinosi još jedan faktor. Zemlje u razvoju, poput Indije i Kine, aktivno potiču i financiraju svoje studente u drugim zemljama koji se žele vratiti u domovinu i tamo primijeniti svoje znanje i međunarodna iskustva. Tim su potezom svi na dobitku: poslovne škole imaju zapravo stalan priljev studenata, razvija se multikulturalnost, a znanje se širi globalno, a zemlje u razvoju sigurne su da neće ostati bez vrhunski obrazovanih menadžera. Profesor Mauro Guillen iz međunarodne poznate škole Wharton kaže da “čak 75 posto studenata ima namjeru vratiti se u domovinu, dok samo 25 posto namjerava nakon studija ostati u SAD-u”. Dok američke poslovne škole tek primjećuju taj trend, europske aktivno djeluju. One naglašavaju svoju multikulturalnost – u mnogim školama 90 posto studenata je iz drugih zemalja – te stvaraju programe koji su prilagođeni raznim kulturama i poslovnim običajima. To je i jedan od najvažnijih razloga zašto oni koji žele MBA obrazovanje dolaze u Europu: oni su svjesni da tradicionalne američke poslovne škole u velikoj mjeri ne mogu odgovoriti na njihove zahtjeve, a Europa je središte iz kojega je najlakše otići u Kinu, Brazil, Rusiju, Afriku, ili neku drugu zemlju u razvoju.