Europski poslovni ljudi i ekonomisti pribojavaju se da bi mogli biti najveća žrtva dogovora Kine i Amerike o trgovini. Kako prenosi Reuters, Alicia Garcia-Herrero, glavna ekonomistica Natixisa za azijsko-pacifičko područje i analitičarka think-tanka Bruegel ističe kako će Europa skupo platiti američko-kineski trgovinski dogovor ako Peking pristane uvoziti više američke robe, nauštrb europske.

Iščekivanje vijesti

Američko-kineski pregovori započeli su jučer u Washingtonu, a sutra bi trebalo biti poznato jesu li donijeli ikakav rezultat. Europljani će svakako iščekivati vijesti iz Washingtona jer je u njihovu slučaju mnogo toga “na kocki”. Ovdašnje kompanije očekuju ove godine od izvoza u Kinu uprihoditi 456 milijardi eura, a najizloženiji sektori su automobilska industrija i proizvođači luksuzne robe. Međutim, ni propast pregovora nije dobar ishod za Europsku uniju.

U tom bi slučaju bilo teško očekivati da će se novi dogovor uspjeti postići u mjesec dana, kada istječe tromjesečno “primirje” SAD-a i Kine u zaoštravanju carinske politike. Ako SAD u ožujku dodatno poveća udjel kineskog uvoza kojeg će cariniti, Kina bi se mogla preorijentirati na Europu i preplaviti je svojom robom, smatra Vincent Deluard, analitičar tvrtke INTL FC Stone. “Europa će najviše izgubiti kada 1. ožujka istekne primirje jer će Kina zasigurno milijarde dolara vrijednu robu preusmjeriti na stari kontinent”, napisao je Deluard. Opseg mogućeg priljeva pokazuje podatak iz 2017. kada je Kina u EU izvezla robe za 374 milijarde eura, a u SAD za 505 milijardi eura.

Dvije muhe

Uvjerljivo najlošiji scenarij za Europu bilo bi američko postizanje dogovora s Kinom uz paralelno uvođenje carina na uvoz europske robe, poput automobila, ocjenjuje Deluard. Za Trumpovu administraciju to bi značilo “ubiti dvije muhe jednim udarcem”. U takvom mišljenju taj analitičar nije usamljen. Mnoštvo investitora pribojava se da bi se popuštanje u trgovinskim odnosima dva najveća gospodarstva moglo preobličiti u snažnije sukobljavanje Europe i Amerike, dva najbliža saveznika.

Uvođenje američkih carina na europsku robu negativno bi se odrazilo na gotovo sve članice EU-a. Iako se najveći dio europskog trgovinskog suficita od 120 milijardi eura odnosi na Njemačku koja je 2017. izvezla u SAD robe za 63 milijarde eura više nego je uvezla, mnogo će izgubiti i zemlje poput Irske, Italije i Francuske. Raznovrsnost izvoza u primjeru Francuske pokazuje kako se negativni utjecaj može proširiti na cijelo gospodarstvo.

Prema podacima Centra za međunarodni razvoj sveučilišta Harvard, Francuska u SAD izvozi gotovo pet posto žestokih pića i četiri posto svog vina, zatim 11 posto proizvodnje plinskih turbina te više od šest posto lijekova. Podsjetimo, 13. studenog Trump je na Twitteru napisao kako francuski vinari neometano izvoze u SAD, dok je američkim vinarima ograničen pristup francuskom tržištu. “Nije pošteno, moramo promijeniti”, napisao je Trump.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost