Ono što je predsjednik Europske komisije (EK)Jean-Claude Juncker najavio u rujnu tijekom govora o stanju EU, polako dobiva osnovne konture, koje će Uniji omogućiti dodatnu monetarnu samostalnost.

Naime, EK počinje raditi na poboljšanju uloge Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM), koji je dosad služio članicama eurozone da iz njega, po potrebi, posude novac, a sve s ciljem da se ESM osnaži kao svojevrsni fond koji će provoditi programe spašavanja članica EU-19, te pratiti i nadzirati kako se taj novac troši. Sličnosti s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) nisu slučajne, naprotiv, namjerne su jer upravo time EU se nastoji osloboditi utjecaja ovog međunarodnog, domicilno američkog tijela, koje se uvijek zvalo upomoć kad je državi s eurom (a kakva bi i Hrvatska mogla postati u idućem desetljeću) nužna financijska pomoć i/ili spas.

Detaljni planovi EK-a oko novih ovlasti ESM-a očekuju se, piše CNBC, do kraja godine, što bi, navode, moglo dramatično promijeniti odnose s MMF-om. Juncker je u rujnu o tome zborio ovako: "Eurozona je sad elastičnija nego prije i vjerujem da bi ESM trebao napredovati u Europski monetarni fond, koji mora biti čvrsto utemeljen u pravilima EU".  Oko ideje EU-pandana MMF-a s njim se slaže i francuski predsjednik Emmanuel Macron i još neki državnici. Drže da je ideja EMF-a produbiti veze unutar eurozone i učiniti je prilagodljivijom na buduće financijske šokove.

Pozdravili bi ga i Nijemci, koji su kritični prema fiskalnim ovlastima EK-a koja, misle, nije bila revna u kažnjavanju onih koji nisu znali servisirati svoj dug. Više od svega, namjera je Europu učiniti neovisnom o MMF-u svaki put kad netko u eurozoni zatreba novčano spašavanje. Primjer je i grčka kriza, koja je pokazala različitosti rješenja problema saniranja dugova na relaciji EU-MMF. "EMF bi omogućio da se problemi eurozone rješavaju u njoj, a ne da ih rješava netko izvana. EU želi osposobiti svoje 'vatrogasce' koji će gasiti moguće krize", naglašava glavni ekonomist ING-a Carsten Brzeski.