Ministri financija zemalja članica Europske unije postigli su u četvrtak ujutro na sastanku koji je trajao 14 sati dogovor o jedinstvenom nadzoru banaka u eurozoni, što je prvi korak u uspostavi bankovne unije.

Dogovor o zakonodavnom okviru za nadzor banaka uvelike će olakšati rad Europskog vijeća, tijela koje okuplja šefove država ili vlada, koji u četvrtak popodne počinju dvodnevni summit na kojem je glavna tema produbljenje integracija u eurozoni, pri čemu je ključna uspostava bankovne unije. Glavnu ulogu u nadzoru banaka imat će Europska središnja banka. Ministri su na maratonskom sastanku postigli kompromisno rješenje za pitanja koja su mjesecima bila otvorena. Europska središnja banka neposredno će nadzirati banke s bilancom većom od 30 milijardi eura ili one koje predstavljaju 20 posto BDP-a u državi u kojoj imaju sjedište. U svakoj državi neposredno će biti nadzirane tri najveće banke. Ukupno će pod jedinstvenim europskim nadzorom biti 150 do 200 banaka.

Riječ je kompromisu između dva pristupa koja su zastupale s jedne strane Njemačka, a s druge Francuska. Pariz je tražio da pod jedinstvenim nadzorom budu svih šest tisuća banaka u eurozoni, dok je Berlin bio za to da se nadziru samo velike banke koje djeluju prekogranično. Ostale banke ostat će pod nadzorom nacionalnih supervizora, ali će Europska središnja banka moći intervenirati u bilo kojoj banci u eurozoni ako iskrsne problem.

Jedinstveni nadzor banaka bit će obvezan za zemlje članice eurozone, dok će se ostale moći pridružiti na temelju mehanizma pojačane suradnje. Prema dogovoru, nadzor banaka postat će operativan 1. ožujka 2014. godine, dok je prema zaključcima summita iz listopada jedinstveni nadzor trebao početi djelovati tijekom 2013. godine. Jedinstveni nadzorni mehanizam preduvjet je za izravnu dokapitalizaciju banaka iz Europskog stabilizacijskog mehanizma, trajnog fonda za spašavanje članica eurozone.

Izravna dokapitalizacija banaka iz ESM-a omogućila bi prekid pupčane veze između banaka i država, odnosno između krize banaka i dužničke krize u državama, koje su radi očuvanja financijskog sustava bile prisiljene spašavati posrnule banke, što je išlo na teret poreznih obveznika i izazvalo veliki rast javnih dugova. Iako je dogovoreno da jedinstveni nadzor počne djelovati 1. ožujka 2014. godine, još nije poznato kada će biti moguća izravna dokapitalizacija. Francuski ministar financija Pierre Moscovici je izjavio da će to biti moguće "čim tako odlučimo".

Sljedeći je korak u uspostavi bankovne unije uspostava zajedničkog europskog sustava za rješavanja bankarskih kriza, koji će omogućiti likvidaciju banaka u poteškoćama, a treći stup bankovne unije je uspostava zajedničkog sustava za osiguranje štednih depozita. Drugi stup predviđa uspostavu europske agencije koja će zatvarati banke za koje Europska središnja banka utvrdi da idu u stečaj. Tu ostaje otvoreno pitanje tko će snositi troškove gašenja tih banaka.