Predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy pripremio je prijedlog prema kojem bi se zemljama članicama eurozone nudili jeftini zajmovi u zamjenu provedbu bolnih gospodarskih reformi.

Riječ je o konkretizaciji prijedloga sa summita EU-a iz prosinca prošle godine na kojem se tražio način kako potaknuti zemlje članice eurozone na reforme kojima bi se izbjeglo ponavljanje financijske i dužničke krize u više zemalja koje dijele zajedničku valutu. Po tom prijedlogu, zemlje eurozone zaključile bi s europskim institucijama bilataralne ugovore u kojima bi se obvezala ne provedbu strukturnih reformi, a zauzvrat bi dobile ciljanu financijsku potporu.Zajmovi bi bili atraktivni s kamatama nižim od onih koje se mogu dobiti na financijskim tržištima.

Ti zajmovi bi na posredan način zapravo uključivali minimalne fiskalne transfere između zemalja eurozone, čemu se dugo protivila Njemačka. Smatra se da bi fiskalni transferi gurnuli eurozonu korak bliže prema fiskalnoj uniji, posebice ako bi mehanizam "zajmovi za reforme" predstavljali zametak budućeg proračuna eurozone, koji se do sada u euro-žargonu nazivao "fiskalni kapacitet". U sklopu velikog remonta Ekonomske i monetarne unije (EMU) kako bi se uklonili nedostatci koje je dužnička kriza izbacila na površinu došlo se do dva reformska prijedloga – prvi je prijedlog da zemlje članice potpišu bilateralne ugovora s europskim institucijama o provedbi strukturnih reformi, a drugi je stvaranje fiskalnog kapaciteta eurozone.

Međutim, na prošlogodišnjem summitu u zaključcima su spomenuti ugovorni aranžmani, a izostavljen je fiskalni kapacitet i umjesto toga koristio se izraz mehanizam solidarnosti iz kojeg bi se podupirale reforme u zemljama članicama. U Van Rompuyevu prijedlogu se ne spominje kako bi se prikupljao novac kojim bi se financirale reforme.