Obiman europski fond spasonosnih zajmova, kreiran s ciljem otklanjanja budućih kriza u eurozoni, dosegnuo je više od polovine ciljanog kapitala i na putu je da postane najimućnija svjetska financijska institucija, objavio je Europski stabilizacijski mehanizam (ESM).

"Zahvaljujući doprinosu naših zemalja članica, ESM ima vrlo snažnu kapitalnu strukturu", kazao je Klaus Regling, izvršni direktor ESM-a. Sukladno predviđanjima, 17 članica eurozone do 30. travnja 2013. prenijelo je treću tranšu uplaćenog kapitala u ESM", dodao je.

ESM je ključan u nastojanjima zemalja članica da se privede kraju trogodišnja kriza u eurozoni. Ima za cilj najranjivije vlade poštedjeti situacije u kojoj bi vlastitim snagama morale dokapitalizirati posrnule banke u svojim zemljama, pritisnutima rastućim proračunskim manjkovima koji destabiliziraju svjetska tržišta.

Ujedno, Regling napominje da su zemlje članice povećale kapital toga fonda na 48 milijardi eura. Dodaje kako još preostaju dvije tranše, u listopadu ove godine i u travnju iduće godine.

"Uplatom posljednje tranše, ESM će imati ukupno 80 milijardi eura uplaćenog kapitala i time postati međunarodna financijska institucija s najvećim uplaćenim kapitalom u svijetu", kazao je Regling.

U godinu dana ESM će raspolagati sa zajmodavnim kapacitetima u visini 500 milijardi eura, kazao je Regling. Taj izračun ne uzima u obzir postojeće 192 milijarde eura u preuzetim obvezama prema ESM-ovu prethodniku Europskom fondu za financijsku stabilnost.

ESM je trajni fond za spašavanje posrnulih članica a pokrenut je nakon što je prošlog ljeta njemački ustavni sud odbacio uloženi priziv. No, u potpunosti će stupiti na snagu tek nakon uspostave paneuropskog supervizora za bankarski sektor.

U ožujku su Europski parlament i Irska, trenutna predsjedateljica EU-a, izložili sveobuhvatan plan za uspostavu bankovnog supervizora u nadležnosti Europske središnje banke, no takva nastojanja još trebaju dobiti 'zeleno svjetlo' 27 zemalja članica, koje i dalje iskazuju snažno protivljenje određenim odredbama.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost