Prvi čovjek Istanbulske burze, kojega su turske vlasti još donedavno slavile kao heroja, izgledno će biti “žrtvovan” i smijenjen s te pozicije kao zalog poboljšanja političkih odnosa Ankare s Washingtonom.

Kako piše Financial Times, Hakan Atilla, bivši bankar osuđen u SAD-u na zatvorsku kaznu zbog pomaganju Iranu u izbjegavanju američkih sankcija, otišao je na dopust do skupštine dioničara Istanbulske burze koja će se održati krajem mjeseca.

Odluka krajem mjeseca

Njegovo napuštanje javnosti potaknulo je špekulacije kako mu prijeti smjena. “Otišao je na dopust na vlastiti zahtjev i očekujemo da će na njemu ostati do glavne skupštine”, poručio je glasnogovornik burze u kojoj turska vlada drži 90 posto udjela.

Atilla nije dao ostavku, a odluka o njegovoj budućnosti mogla bi doći na skupštini zakazanoj za 26. ožujka, dodao je glasnogovornik. Bloomberg tvrdi, pozivajući se na upućene izvore, da će na toj skupštini Atilla ponuditi ostavku.

Njegov mogući odlazak dio je šire priče o američko-turskim odnosima i potencijalnom udaru na turski financijski sustav, već dobrano načetim devalvacijom lire. Naime, Hakan Atilla imenovan je šefom burze u Istanbulu u listopadu 2019. nakon što je deportiran iz SAD-a odluživši kaznu zatvora od 28 mjeseci.

Atilla je bio osuđen zbog bankovne prijevare i urote jer je kao zamjenik izvršnog direktora turske državne banke Halkbank pomagao Iranu u pranju novca od trgovine naftom. Uhićen je 2017. tijekom posjete New Yorku.

Kad se vratio u Tursku, režim predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana dočekao ga je kao heroja. Erdoganov zet, sada bivši ministar financija Berat Albayrak, nazvao je američku presudu “nepravednom” prilikom Atillina imenovanja za čelnika Istanbulske burze.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Podsjetimo, Albayrak je dao ostavku u studenom prošle godine u sklopu velike rošade u ekonomskom vodstvu Turske nakon što je lira potonula na rekordno nisku razinu, a središnja banka iscrpila devizne rezerve pokušavajući zaustaviti klizanje tečaja.

Rezultat je to Erdoganove želje da kamatne stope ostanu niske unatoč rastućoj inflaciji. Međutim, Atillin status heroja nije dugo potrajao. Naime, u New Yorku bi u svibnju trebalo početi drugo suđenje koje se tiče pranja iranskog novca preko Halkbanka.

Prijetnja financijskom sustavu

Ovoga puta bi se na optuženičkoj klupi trebala naći sama banka koju američki tužitelji optužuju za prijevaru, pranje novca i kršenje sankcija. Tužitelji tvrde da je Iran kroz Halkbank usmjerio oko 20 milijardi dolara naftnih prihoda tijekom 2012. i 2013. kako bi izbjegao sankcije zbog svog nuklearnog programa.

Banci prijeti kazna od nekoliko stotina milijuna dolara, a to bi moglo dodatno zatresti turski financijski sustav. Predsjednik Erdogan navodno pokušava već neko vrijeme uvjeriti američku vladu da zaustavi suđenje.

Bivši predsjednik Donald Trump obećao je Erdoganu da će tu stvar pokušati riješiti u tursku korist, prema riječima njegova savjetnika za nacionalnu sigurnost Johna Boltona.

S obzirom da je u međuvremenu u Bijeloj kući došlo do promjene, micanje Hakana Atille analitičari ocjenjuju kao Erdoganovu simboličnu gestu kako bi udobrovoljio administraciju predsjednika Joea Bidena. Inače, Istanbulska burza planira iduće godine uvrstiti svoje dionice na tržište.

Europska banka za obnovu i razvitak prodala je 10 posto udjela turskom državnom fondu nakon protivljenja imenovanju Hakana Atille. S druge strane, katarski državni investicijski fond prošle je godine kupio 10 posto dionica za 200 milijuna dolara.