Europski parlament odobrio je u četvrtak na plenarnoj sjednici u Strasbourgu uspostavu jedinstvenog nadzora banaka, što će Europskoj središnjoj banci omogućiti da od rujna sljedeće godine nadzire poslovanje 150 najvećih banaka.

Politički dogovor o uspostavi mehanizma za jedinstveni nadzor banaka postignut je još polovicom ožujka, ali su nakon toga zastupnici tražili pojašnjenja kako bi se osigurala transparentnost rada nadzornika i njihova demokratska odgovornost. Glasovanje, koja je bilo predviđeno za utorak, odgođeno je za dva dana jer su parlamentarci tražili da im se dade pravo na praćenje rada budućeg nadzornika.

Jedinstveni nadzor banaka jedan je od temeljnih stupova bankovne unije koja se uspostavlja u EU-u. Njime se znatan dio ovlasti za nadzor prenosi s nacionalne na europsku razinu. Stoga su eurozastupnici i nacionalni parlamenti tražili da imaju demokratski nadzor Europskom središnjom bankom u njezinoj ulozi nadzornika.

Jedinstveni nadzor bit će obvezan za članice eurozone, dok mu se ostale države članice mogu pridružiti dobrovoljno.

Europska središnja banka neposredno će nadzirati banke s bilancom većom od 30 milijardi eura ili one koje predstavljaju 20 posto BDP-a u državi u kojoj imaju sjedište. U svakoj državi neposredno će biti nadzirane tri najveće banke. Ukupno će pod jedinstvenim europskim nadzorom biti 150 do 200 banaka.

Ostale banke ostat će pod nadzorom nacionalnih supervizora, ali će Europska središnja banka moći intervenirati u bilo kojoj banci u eurozoni ako iskrsne problem.

Uspostava jedinstvenog nadzora nad bankama u eurozoni vrlo je važna jer je to preduvjet da bi fond za spašavanje eura, Europski stabilizacijski mehanizam, mogao izravno dokapitalizirati banke.

Izravna dokapitalizacija banaka iz ESM-a omogućila bi prekid pupčane veze između banaka i država, odnosno između krize banaka i dužničke krize u državama, koje su radi očuvanja financijskog sustava bile prisiljene spašavati posrnule banke, što je išlo na teret poreznih obveznika i izazvalo veliki rast javnih dugova.

Nova pravila kapitala

Budućnost neće pripasti najzelenijima, nego najpametnijima

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret