Kada je američki predsjednik Donald Trump prije nekoliko tjedana Kini objavio carinski rat povećavajući carine na uvoz kineske robe sve do nevjerojatne stope od 145 posto, Peking je osim povećanja carina na američke proizvode, što je bila izravna protumjera na Trumpove carine, donio još jednu odluku koja je posebno zaboljela Trumpa.

Naime, Kina je tada uvela stroga ograničenja na izvoz određenih rijetkih zemnih metala i magneta u SAD, a radi se o sirovinama koje su ključne za američku visoku tehnologiju, vojnu industriju i proizvodnju električnih automobila. Kina pritom nije zabranila izvoz tih sirovina, nego je samo nametnula licence za izvoz, koje državi omogućavaju strogu kontrolu nad izvozom, čime se sprečava da ključne sirovine odlaze politički nepodobnim kupcima.

Još je prošla Bidenova administracija uvela strogu zabranu izvoza tehnologije i strojeva za proizvodnju najsofisticiranijih čipova u Kinu, opravdavajuću tu odluku američkom nacionalnom sigurnošću, što revnosno provodi i druga Trumpova administracija, a može se reći da je Kina sada iskoristila Trumpove carine kako bi Americi uzvratila udarac.

Novo bijelo zlato

Rijetki metali, poznato je, postali su prijeko potrebni za moderno gospodarstvo. Danas je nemoguće proizvesti bilo koji tehnološki napredniji proizvod, poput televizijskih ekrana, poluvodiča, pametnih telefona, borbenih zrakoplova i raketa ili električnih automobila, bez rijetkih metala. Postoji 17 rijetkih metala, a među njima litij, zbog svoje široke upotrebe, ima posebno mjesto. Litij, srebrnobijeli prah, pronalazimo u baterijama koje se danas nalaze u brojnim uređajima, od električnih automobila do mobitela, zbog čega posljednjih godina potražnja za litijem naglo raste i pretpostavlja se da će se do kraja desetljeća njegova proizvodnja učetverostručiti.

Kina u ovom trenutku ima monopol na tržištu rijetkih metala, bilo da je riječ o rudnicima u Kini ili eksploataciji rijetkih metala u rudnicima diljem svijeta, a riječ je o rezultatu sustavne kineske strategije koja se provodi već godinama. Kina ima i monopol kada je riječ o preradi rijetkih metala, zbog čega velika većina rijetkih metala nakon iskopavanja po svijetu završava u Kini.

Trump je nakon povratka u Bijelu kuću najavio povratak proizvodnje u Sjedinjene Države i reindustrijalizaciju Amerike, no reindustrijalizacije nema bez rijetkih metala, osobito u situaciji kada je Kina još jednom potvrdila spremnost koristiti rijetke metale kao sredstvo pritiska, što je prvi put pokazala još 2010. godine, kada je zbog teritorijalnog spora obustavila izvoz rijetkih metala u Japan.

Zbog toga vijest Financial Timesa, prema kojoj Amerikanci razvijaju novu tehnologiju izvlačenja litija, strateškog rijetkog metala, zaslužuje posebnu pozornost. Riječ je o tehnologiji izravne ekstrakcije litija otkrivenog u podzemnim slanim vodama u Arkansasu i još nekoliko susjednih američkih država, koju ovih dana razvija i testira desetak američkih tvrtki i kompanija savezničkih država.

Područja oko El Dorada, koja su prije stotinu godina bila simbol američkog naftnog buma, a na kojima su naftna polja posljednjih desetljeća počela naglo presušivati, zahvaljujući podzemnim vodama koje sadrže litij tako bi uskoro mogla postati simbol eksploatacije novog bijelog zlata, kako zbog njegove važnosti i vrijednosti posljednjih godina nazivaju litij.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Prema studiji Američkog geološkog zavoda objavljenoj u listopadu prošle godine, samo u podzemlju jugozapadnog dijela Arkansasa krije se 19 milijuna tona litija (u Srbiji je, za usporedbu, pronađeno oko 1,2 milijuna tona litija), što je dovoljno za zadovoljavanje ukupne trenutačne potražnje za litijem u SAD-u, zbog čega američki urednik Financial Timesa za energetiku Jamie Smyth u svom članku o američkim planovima o razbijanju kineskog monopola nad proizvodnjom litija novu tehnologiju ekstrakcije litija iz podzemnih slanih voda uspoređuje s revolucijom koju je svojedobno izazvala metoda izvlačenja nafte i plina iz škriljevca, odnosno “frackinga“, koja se također dogodila u Sjedinjenim Državama i koja je osigurala SAD-u energetsku neovisnost.

No za razliku od “frackinga”, hidrauličnog lomljenja stijena smjesom vode i pijeska uz korištenje raznih kemikalija, što dramatično ugrožava okoliš, nova tehnologija izvlačenja litija iz podzemnih voda manje je štetna za okoliš od “klasične” metode rudarenja litija u tvrdim stijenama. Dok je prijašnji razvoj izravne ekstrakcije litija iz slane vode podrazumijevao korištenje bazena za isparavanje tekućine, što je trajalo mjesecima, najnovija metoda omogućava izvlačenje litija iz vode za samo nekoliko sati, što bi moglo rezultirati revolucijom u proizvodnji litija i dovesti do preoblikovanja tržišta i razbijanja kineskog monopola.

Namjerno preplavili tržište

Zbog toga je nova obećavajuća industrija brzo privukla pozornost Trumpove administracije, koja je nove projekte podržala milijunima dolara. Amerikanci žele smanjiti ovisnost o rijetkim metalima iz Kine razvojem domaćih kapaciteta i otvaranjem novih rudnika i prerađivačkih kapaciteta, što je zahtjevna zadaća s obzirom na to da nije dovoljno imati proizvodnju rijetkih metala u zemlji, nego je potrebno osigurati cijeli lanac opskrbe, od rudarenja i ekstrakcije litija, preko prerade, pa sve do pogona za proizvodnju baterija, što je iznimno skupo i zahtijeva puno vremena. Zbog toga je još Bidenova administracija uvela subvencije i porezne olakšice za proizvođače i investitore koji ulažu u domaću proizvodnju i preradu litija, kao i u razvoj naprednih tehnologija za ekstrakciju litija, poput tehnologije koju razvijaju u Arkansasu.

Međutim, sve to još uvijek ne jamči uspjeh američkog plana. Kina je u posljednje vrijeme namjerno preplavila tržište litija, što je dovelo do pada cijena od čak 80 posto od 2022. godine, pokušavajući tako ugroziti konkurenciju dovodeći u pitanje isplativost novih projekata. Pritom valja imati na umu da američki proizvođači nisu jedini koji pokušavaju komercijalizirati novu tehnologiju izravne ekstrakcije litija, s obzirom na to da diljem svijeta postoji još gotovo 40-ak sličnih projekata u različitim fazama razvoja, od kojih i njih 13 u Kini, koja će učiniti sve kako bi očuvala svoj monopol.