Daljnje povećanje investicija u rusko gospodarstvo koje se sasvim solidno nosi sa zapadnim sankcijama bit će jedan od glavnih naglasaka današnjeg govora o stanju nacije predsjednika Vladimira Putina. Kako se približavaju predsjednički izbori 18. ožujka na kojima je Putin favorit sa 70 posto glasova u predizbornim anketama, tako je tempirano i obraćanje o stanju nacije.

Osnažila ih recesija
U usporedbi s ostalim godinama, Putinovo obraćanje kasni više od dva mjeseca. Prema mišljenju zapadnih analitičara, Putin će se u tom govoru nesumnjivo fokusirati na gospodarstvo. Između 2014. i 2016. godine Rusija se suočila s drastičnim padom cijena nafte sa 108 dolara u rujnu 2013. na svega 30 dolara po barelu u veljači 2016. godine. K tome, zapadne sankcije uvedene zbog ruske aneksije ukrajinskog poluotoka Krima te podrške proruskim pobunjenicima na istoku Ukrajine gotovo su u potpunosti zatvorile pristupe inozemnom financiranju za ruske kompanije, banke i vladu.

Gospodarstvo je ušlo u dvogodišnju recesiju, ali unatoč pesimističnim prognozama zapadnih analitičara, nije se urušilo. Štoviše, gospodarstvo najveće zemlje na svijetu iz recesije je izašlo snažnije i stabilnije. Upravo zbog sankcija, ruske tvrtke i banke snažno su smanjile ovisnost o inozemnom zaduživanju, a središnja banka uvela je plivajući tečaj rublje prije plana. Nakon godina bujajujuće inflacije, cijene sada rastu manje od dva posto. Poučena smanjenjem proračunskih prihoda uslijed niske cijene nafte, ruska je vlada postavila temelje za održiviju budućnost. Naime, svi naftni prihodi ostvareni na cijeni barela iznad 40 dolara preusmjeruju se u nacionalni fond za dugoročne investicije.   

I dalje anemičan rast
No, ruski rast i dalje je anemičan. Svjetska banka predviđa da će BDP ove godine rasti 1,7 posto, a iduće 1,8 posto što je gotovo jedan postotni bod ispod svjetskog prosjeka. Za brži rast potrebne su investicije. Osim toga, realni dohodak kućanstava pada već četiri godine, a stopa siromaštva povećala se sa 11 posto u 2013. na više od 14 posto. No, ekonomisti smatraju da je stvarna razina siromaštva viša.

"Vladar Kremlja" okružio se liberalnim ekonomskim savjetnicima koji mu sugeriraju strukturne reforme. To posebno vrijedi za Alekseja Kudrina, bivšeg ministra financija od kojeg je Putin zatražio da idejno uobliči ekonomski program za idući šestogodišnji mandat. Kudrin je već predložio povećanje granice umirovljenja – sada 55 godina za žene i 60 godina za muškarce – kako bi mirovinski sustav postao održiviji te se oslobodio dio novca za investicije.