Kad Kina, najmnogoljudnija zemlja svijeta, krene u pripremu strateških planova, to u pravilu znači da će oni premašivati stotine milijardi (dolara) i, još važnije, da će biti realizirani, za naše pojmove, nevjerojatno brzo.

Nedavno je tako najavljeno da će državne vlasti u razvoj turizma do 2020. uložiti 290 milijardi dolara, a sad je svijetu bačena rukavica u lice objavom da će do iste godine država upumpati 2,5 bilijuna juana, tj. 361 milijardu dolara, u razvoj obnovljivih izvora energije. Namjera je vladine energetske agencije da u manje od "petoljetke" tako pomakne fokus s prljave energije ugljena ka čistijim gorivima, poput energije vjetra i one iz fotonaponskih ćelija putem solarnih ploča. Uz boljitak za okoliš, bit će i dobitak za gospodarstvo, jer se očekuje da će otvoriti čak 13 milijuna novih radnih mjesta. 

Nacionalna energetska agencija (NEA), prenosi Reuters, izračunala je da će iz vjetra, sunca, hidroelektrana, ali i nuklearki, dotad poteći oko 50 posto sadašnje i buduće proizvodnje električne energije. Ova ulaganje su znak da Peking i dalje nastoji smanjiti upotrebu fosilnih goriva, koja su, iako motor gospodarskog napretka u posljednjih 10 godina, ipak i zagadila tamošnje gradove, gdje su građani praktički i zaboravili kad su zadnji put udahnuli svježi, čisti zrak.

"Svake godine izdvojit će se oko 72 milijarde dolara za razvoj elektrana svih vrsta. Oko jedan bilijun juana ići će kroz pet godina na solarnu energiju, kako bi se njena upotreba upeterostručila", objašnjavaju u NEA-i. Novac će biti za oko 1000 solarnih elektrana, što će Kinu definitivno učvrstiti kao vodećeg generatora sunčeve energije u svijetu. "Oko 700 milijardi juana dobit će vjetroparkovi, 500 hidrolektrane, a ostatak ide na geotermalne izvore", pišu iz Nacionalnog odbora za razvoj i reforme. "Vlada će možda povećati iznose jer će u sektoru biti sve više prilika čim padnu cijene", kaže za Reuters analitičar Steven Han.

Zasad 32 nuklearke

Od solara 2015. 43 GW 
Bez obzira na zaista impresivne napore i ulaganja u obnovljive izvore, oni će do 2020. s 15 posto udjela još uvijek biti tek kap u moru energetske potrošnje, u kojoj s 580 milijuna tona dominira – ugljen. Česte su i vijesti o urušavanjima ugljenokopa i velikim tragedijama rudara, što govori da su i rudnici u lošem stanju. Inače, u Kini danas djeluju 32 nuklearke, prema Svjetskoj nuklearnoj asocijaciji, a u planu je gradnja njih još 20. Što se tiče solarne energije, u 2015. su one na kineskom tlu generirale, prema NEA-i, 43 gigavata energije. Te godine ostvareno je 17,8 GW, što je više nego u ostatku cijelog svijeta.