Europska središnja banka (ECB) srezala je u četvrtak prognoze rasta za gospodarstvo eurozone prema kojima se iduće godine vrlo vjerojatno može očekivati pad, dok bi povratak rastu trebao uslijediti u 2014.
Za iduću godinu ECB je oštro snizio prognoze rasta i sada očekuje raspon od pada za 0,9 posto do mršavog rasta od svega 0,3 posto. Prema prijašnjim procjenama za 2013. prognoze rasta kretale su se u rasponu od minus 0,4 posto do plus 1,4 posto, navodeći na zaključak da će gospodarstvo vjerojatnije rasti a ne smanjivati se.

Blago je pak snižena prognoza za 2012. prema kojoj se sada očekuje pad gospodarstva za 0,5 posto, nasuprot prvotno procijenjenom padu za 0,4 posto, što je ECB prognozirao prije tri mjeseca.

Prema prvim procjenama za 2014., kada se očekuje povratak rastu, on bi trebao iznositi između 0,2 do 2,2 posto.

"Očekuje se da će se gospodarska slabost u eurozoni protegnuti i na iduću godinu. Postupni oporavak trebao bi započeti krajem 2013.", kazao je čelnik ECB-a Mario Draghi na tiskovnoj konferenciji održanoj nakon redovnog bančinog zasjedanja.

Na današnjem redovnom mjesečnom zasjedanju ECB je očekivano zadržao važeću ključnu kamatnu stopu u visini 0,75 posto. Draghi je kazao da kamatne stope nisu snižene zbog visokih indirektnih poreza i rastućih cijena energenata u nekim zemljama eurozone.

U prosinačkim makroekonomskim projekcijama ECB je snizio i prognoze inflacije za iduću godinu. Godišnja inflacija trebala bi se tako kretati u rasponu od 1,1 do 2,1 posto, nasuprot prethodnoj procjeni njezina kretanja od 1,3 do 2,5 posto.

Draghi je također poručio bankama da će ECB nastaviti osiguravati potrebnu likvidnost u neograničenom iznosu u sklopu bančinih operacija refinanciranja još najmanje idućih šest mjeseci, odnosno do 9. srpnja iduće godine.

ECB zasad nije pokrenuo novi plan kupovina državnih obveznica posrnulih članica, kojim bi se pomoglo spustiti njihove visoke troškove zaduživanje.

Kibernetski napadi

Kibernetički napadi ne biraju metu – birajte zaštitu na vrijeme

Regulatorni okvir

Podaci kao temelj povjerenja: zašto je upravljanje podacima postalo strateško pitanje za banke

Dosad nije poduzeta nijedna kupovina državnog duga neke posrnule zemlje članice jer Španjolska, koju mnogi smatraju najizglednijim kandidatom, još nije ispunila glavni preduvjet, odnosno nije predala službeni zahtjev za pomoći iz europskog kriznog fonda. Pritisak na ECB da intervenira u međuvremenu postaje sve veći.