Europska središnja banka (ECB) službeno je u utorak preuzela ulogu supervizora banaka u Europskoj uniji, što je važan korak u procesu uspostave bankovne unije, pišu europski mediji.

Glavna zadaća specijalnog odbora ECB-a, Jedinstvenog mehanizma za superviziju (SSM), bit će obnova povjerenja u bankovni sektor, naglasila je u govoru pred članovima odbora Europskog parlamenta za gospodarsku politiku predsjedateljica odbora Daniele Nouy.

Prema njezinim je riječima analiza kvalitete aktive, čiji su rezultati objavljeni pretprošle nedjelje, bila "temeljita kontrola zdravlja bankovnog sustava" i osigurala je "solidnu i vjerodostojnu bazu za buduću suradnju s nadležnim tijelima zemalja članica", prenosi u utorak informativni portal EUobserver.

Banke su pak stekle uvid u buduće funkcioniranje supervizorskog režima, dodala je Nouy, inače nekadašnja dužnosnica francuske središnje banke.

Podsjeća da će novi režim biti u "fazi tranzicije" do 2016. kada bi na snagu trebao stupiti jedinstveni mehanizam za gašenje banaka, koji će obuhvaćati i zajednički fond za gašenje banaka.

Novi povjerenik EU-a za financijske usluge Jonathan Hill nazvao je SSM "novim korakom na putu prema pravoj bankovnoj uniji".

Kritičari, uključujući guvernera moćnog njemačkog Bundesbanka Jensa Weidmanna, upozoravaju pak da će dodjela izravnih supervizorskih ovlasti ECB-u potisnuti u drugi plan njegovu ulogu kontrole monetarne politike, napominje EUobserver.

Prema europskim je poveljama glavna zadaća ECB-a očuvanje stabilnosti cijena, iako su bančini djelatnici angažirani i u Europskom odboru za sistemske rizike, osnovanom 2010. radi praćenja i identificiranja eventualnih balona i rizika na financijskim tržištima.

ekonomski rast

Jedan sektor ima presudan utjecaj na rast Hrvatske – i nije turizam

strateško pitanje

Banke ulažu milijarde u ovo i to nema veze s novcem koji posuđuju

Nouy je otkrila da je ECB za potrebe SSM-a već zaposlio više od 900 bankovnih stručnjaka.

Europski parlament tražio je da uloga glavnog supervizora svih europskih banaka bude dodijeljena Europskoj agenciji za banke (EBA) koja izravno odgovara zastupničkom tijelu u Strasbourgu.

Tome su se usprotivile vlade zemalja članica EU-a, inzistirajući umjesto toga da supervizija bude povjerena ECB-u koji bi odgovarao samo ministrima i bio bi nadležan samo za najveće banke. One manje ostale bi u nadležnosti regulatora članica.

Kompromisno je rješenje prema riječima zastupnika u EP-a i istaknutog pregovarača o novom supervizorskom mehanizmu Svena Giegolda rezultiralo "nepoželjnom koncentracijom moći u ECB-u", prenosi EUobserver.