Nakon prošlotjednih potresa, na globalnim financijskim tržištima ovaj će tjedan proteći u znaku pitanja hoće li Europska središnja banka (ECB), koja se nalazi pred najtežom odlukom u svojoj 16-godišnjoj povijesti, na sjednici u četvrtak 22. siječnja krenuti s novim mjerama kvantitativnog monetarnog popuštanja radi poticanja gospodarstva eurozone ili će se ipak suzdržati od njih.

ECB bi mogao uvesti program kupovina državnih obveznica koji bi uključivao tiskanje novog novca možda već i ovoga tjedna, očekuju analitičari i investitori. Takvo očekivanje u ponedjeljak je na europskim burzama podignulo cijene dionica na najviše razine u proteklih sedam godina.

Oko 12,30 sati FTSEurofirst 300 indeks europskih dionica bio je u plusu 0,4 posto, na 1.413 bodova, na najvišoj razini od početka 2008. godine.

Na najvećem dobitku bio je frankfurtski DAX indeks, za 0,47 posto, na 10.215 bodova, što je njegova nova povijesno najviša razina. Njemačko tržište kapitala često se smatra jednim od najsigurnijih odredišta za ulaganje u Europi a također ima i najviše koristi kad započne priljev inozemnog kapitala u Europu.

Dobitke bilježi i švicarsko tržište dionica, pri čemu je indeks tamošnje burze SMI oko podneva porastao 3,2 posto, nadoknadivši dio prošlotjednih oštrih gubitaka nakon odluke švicarske središnje banke da odustane od branjenja tečaja franka prema euru.

Tržišta su u izvanredno uzavreloj situaciji, uz oštar pad cijena nafte i bakra te uzlet švicarskog franka nakon što je švicarska središnja banka odustala od minimalnog tečaja 1,20 franaka za euro, i smatra se da su moguće burne reakcije ako se ECB, suprotno očekivanjima, suzdrži od mjera, analizira Reuters.

Središnjoj banci eurozone ne bi bio problem obrazložiti odluku da krene s dodatnim monetarnim popuštanjem. Njezina je zadaća osigurati stabilnost cijena i inflaciju od nešto ispod dva posto, a ona se upravo spustila u negativno područje i vjerojatno će pasti još dublje obzirom na oštar pad cijena nafte.

ECB je ključnu podršku dobio prošlog tjedna da učini sve što smatra potrebnim kako bi podupro gospodarstvo eurozone nakon što je dužnosnik najvišeg suda u EU izjavio da nema zakonskih prepreka da središnja banka počne kupovati državne obveznice s ciljem podupiranje posustalog gospodarstva eurozone. No, politička pitanja i bojazni Njemačke oko podjele rizika oko tih monetarnih poteza mogli bi imati veću težinu nego zakon.

ekonomski rast

Jedan sektor ima presudan utjecaj na rast Hrvatske – i nije turizam

strateško pitanje

Banke ulažu milijarde u ovo i to nema veze s novcem koji posuđuju

Izvori su za Reuters izjavili da bi ECB mogao usvojiti hibridni pristup, koji bi podrazumijevao kupovinu državnih dugova i podjelu dijela rizika u eurozoni, pri čemu bi i nacionalne središnje banke poduzimale vlastite kupovine. Iznos toga programa mogao bi biti limitiran na 500 milijardi eura.

No moguće je da će odluka Europskog suda ohrabriti ECB. Član upravnog odbora Benoit Coeure nedavno je izjavio da bi program kvantitativnog ublažavanja morao biti izdašan da bi imao efekta.

"Očekujemo da će ECB objaviti program kupovina državnih obveznica u iznosu od 500 do 700 milijardi eura za razdoblje od 18 mjeseci koji bi sadržavao kupnju svih državnih obveznice s investicijskim rejtingom", kazao je Gilles Moec, ekonomist u Bank of America Merrill Lynch.

Dva načina funkcioniranja kvantitativnog monetarnog popuštanja

Općenito, ekonomisti razlikuju dva ključna načina funkcioniranja kvantitativnog ublažavanja monetarne politike s ciljem podupiranja rasta i jačanja cijena koji je trenutno u primjeni u SAD-u, Britaniji i Japanu, a to su signalizirajući način i portfolio efekt.

Jednostavnim jezikom, prvi opisuje jasnu poruku financijskim tržištima da je neka središnja banka odlučna u tome da iskoristi neograničena sredstva kako bi postigla svoj cilj. U američkoj središnjoj banci Fed to je model na koji se često pozivaju.

"Kao što tržišta znaju da se nikad ne treba boriti protiv Feda, moraju razumijeti da se protiv ECB-a ne treba kladiti", kazao je dužnosnik Eurosystema, koji je želio ostati anoniman.

Drugi termin opisuje mehanizam putem kojeg središnja banka kreira novac za potrebe kupovine obveznica od banaka, osiguravatelja i mirovinskih fondova, koji onda tako dobiven novac reinvestiraju u imovinu koja nosi više prinose poput dionica ili korporativnih obveznica, često izvan eurozone. Takav izlazak novca smanjuje tečaj, pojeftinjuje izvoz a poskupljuje uvoz, i posljedično podiže stopu inflacije.

Tečaj eura spustio se s gotovo 1,4 dolara u svibnju 2014. na svega 1,1459 dolara prošloga petka, a njegov su silazni trend dodatno ubrzala očekivanja da će ECB pokrenuti program kvantitativnog ublažavanja monetarne politike. Jutros se njime trgovalo po 1,1594 dolara.

Švicarska središnja banka prošloga je tjedna ukinula svojevrnu 'ručnu kočnicu' padu tečaja eura kada je neočekivano, nakon više od tri godine odustala od mjera ograničenja tečaja franka koji ju je prisiljavao da kupuje desetine milijardi eura da bi branila utvrđeni tečaj od 1,2 franka za euro.

Šokantan potez koji je izazvao potrese na globalnim valutnim tržištima i goleme gubitke bankama i brokerima, pokazao je kako je središnjim bankama teško prigušivati nagle oscilacije na tržištima i kako lako može doći u pitanje dugo stjecani kredibilitet.

To sadrži pouke za ECB u vrijeme dok razmišlja o donošenju jedne od najtežih odluka u svojoj 16-godišnjoj povijesti, zaključuje Reuters.

Admiral Markets predviđa značajniji pomak eura u četvrtak

Odvojeno, analitičari Admiral Marketsa u ponedjeljak su istaknuli da se financijska tržišta još nisu smirila od šoka koji je uslijedio nakon objave švicarske središnje banke u četvrtak, a već se sprema novi događaj koji bi mogao uzdrmati financijska tržišta – važan sastanak guvernera ECB-a u četvrtak 22. siječnja, nakon kojeg bi ponovno moglo doći do naglih pomaka tečaja eura u odnosu na švicarski franak, pa zbog toga i kune u odnosu na franak.

"Ukoliko ECB pokrene program, euro bi mogao dodatno oslabiti u odnosu na ostale najtrgovanije valute, a pogotovo u odnosu na američki dolar i švicarski franak, a ako do pokretanja programa ne dođe, euro bi mogao privremeno ojačati. Odmah pri objavi vijesti tečaj EUR/USD mogao bi porasti ili pasti 2-3 posto, a smjer će ovisiti o odluci. Tečaj EUR/CHF mogao bi reagirati još i više, budući da se još nije stabilizirao nakon prošlotjednog događaja te se i dalje mijenja iz sekunde u sekundu", ističu iz te forex brokerskve tvrtke.

Dodaju i da budući da je kuna vezana za euro, kretanje tečaja franka u odnosu na kunu ovisit će o međusobnom kretanju tečaja CHF i EUR – ukoliko franak ojača u odnosu na euro, ojačat će u odnosu na kunu, a ukoliko oslabi u odnosu na euro, oslabit će i u odnosu na kunu.