Američki sektor zelene energije, nekoć predvodnik inovacija i investicija u čistu tehnologiju, danas se suočava s ozbiljnom neizvjesnošću i usporavanjem razvoja. Ključni razlog tome su političke promjene i mjere koje provodi administracija Donalda Trumpa, a koje izravno utječu na financiranje i održivost zelenih projekata diljem SAD-a.

Sudbina ‘zelenih’ poticaja

Trumpova politika prema održivoj energiji nije iznenađenje, on je još tijekom govora u Capital One Areni neposredno prije preuzimanja dužnosti 20. siječnja 2025. izjavio da SAD treba “dvostruko više energije nego što trenutačno ima” te najavio ukidanje moratorija na istraživanje i proizvodnju nafte, plina i ugljena, ističući da će se usredotočiti na energetsku neovisnost i gospodarski rast, kritizirajući pritom troškove i regulacije povezane sa zelenom energijom.

Tvrtka HIF Global u Teksasu planira izgradnju najveće svjetske tvornice e-metanola, vrijedne sedam milijardi dolara, a namjerava proizvoditi e-metanol iz uhvaćenog CO2 i zelenog vodika, koristeći obnovljive izvore energije. Time bi se znatno smanjile emisije u pomorskom i zrakoplovnom prometu, no konačna odluka o investiciji još nije donesena. Sve ovisi o tome hoće li republikanski Kongres ukinuti ključne porezne olakšice za čistu energiju, osobito za proizvodnju zelenog vodika. Iz HIF Globala poručuju kako bez tih olakšica projekt nije isplativ, a SAD gubi prednost pred konkurencijom iz Kine i Europe. Sudbina “zelenih” poticaja dio je šireg proračunskog zakona koji je trenutačno pred Senatom.

Donji dom Kongresa već je usvojio verziju koja smanjuje ili ukida porezne olakšice za čistu energiju, uključujući i one za potrošače koji kupuju električna vozila ili ulažu u energetsku učinkovitost. Mnoge druge olakšice, poput onih za proizvodnju čiste električne energije i komponenti poput vjetroturbina, solarnih panela i baterija, mogle bi biti ukinute ili znatno otežane za ostvarivanje. Prema podacima Clean Investment Monitora, ukupna ulaganja u čistu energiju u SAD-u pala su za 3,8 posto u prvom kvartalu 2025., na 67,3 milijarde dolara, što je drugi uzastopni kvartalni pad.

Zabilježen je i rekordan broj otkazanih projekata, osobito u sektoru baterija, ukupne vrijednosti 6,9 milijardi dolara. Još veći razlog za zabrinutost je smanjenje najava novih projekata, što stručnjaci izravno povezuju s neizvjesnošću budućih politika. Dodatni izazov su i nove carine, koje mogu povećati troškove izgradnje tvornica ako se ključne komponente moraju uvoziti. Tvrtke se prilagođavaju i u marketinškim strategijama – primjerice, LanzaJet, proizvođač održivoga zrakoplovnoga goriva, više ne naglašava klimatsku hitnost, već ističe prednosti korištenja lokalnih sirovina.

Trumpova administracija i republikanski Kongres provode niz mjera koje izravno štete zelenom gospodarstvu, a povlačenje iz međunarodnih klimatskih sporazuma šalje negativnu poruku investitorima i partnerima, slabeći globalnu borbu protiv klimatskih promjena. Povećanje troškova kroz carine i administrativne prepreke dodatno obeshrabruje investitore, a tvrtke i investitori ne znaju hoće li budući projekti biti podržani ili blokirani, što smanjuje broj novih ulaganja. Sve te mjere usporavaju financiranje i razvoj zelenoga gospodarstva u SAD-u, smanjujući njegovu konkurentnost i ugrožavajući ciljeve energetske tranzicije i klimatske politike.

Ukidanje ili znatno smanjenje federalnih poticaja moglo bi usporiti inovacije, ugroziti radna mjesta i dovesti SAD u nepovoljan položaj u globalnoj utrci za čistu energiju, osobito u odnosu na konkurenciju iz Kine. Najnovija izvršna uredba Trumpove administracije proglasila je ugljen “kritičnim mineralom” i potaknula njegovu upotrebu, uključujući i napajanje podatkovnih centara za umjetnu inteligenciju, čime se odgađa zatvaranje termoelektrana na ugljen za još dvije godine.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Korak unatrag

Američki sektor zelene energije nalazi se na prekretnici. Hoće li SAD nastaviti s ambicioznim planovima za čistu energiju ili će političke odluke vratiti zemlju korak unatrag, pitanje je na koje odgovor tek treba dati Kongres. Ishod te borbe imat će dalekosežne posljedice, ne samo za američku industriju, već i za globalnu borbu protiv klimatskih promjena.

Trumpova politika prema zelenom gospodarstvu i klimatskim promjenama smanjuje investicije i inovacije, usporava razvoj i implementaciju čiste energije, povećava nesigurnost i rizik za investitore, smanjuje konkurentnost SAD-a na globalnom tržištu te oslabljuje američki doprinos borbi protiv klimatskih promjena, s ozbiljnim dugoročnim posljedicama za američku ekonomiju i klimatske ciljeve.