Državljani Bosne i Hercegovine svake godine podnesu u prosjeku po 500 tužbi protiv vlastite države Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu a na temelju pravomoćnih presuda koje je taj sud donio BiH je do sada isplatila više od milijun i 800 tisuća eura, prenose u ponedjeljak lokalni mediji u BiH.

Pravna zastupnica Vijeća ministara BiH pri Europskom sudu za ljudska prava Monika Mijić kazala je banjolučkim "Nezavisnim novinama" kako se najveći broj tužbi odnosi na neprovođenje presuda domaćih sudova koji se odnose na nadoknadu ratne štete.

Građani BiH odlučuju se tužiti vlastitu državu i zbog toga što ona ne rješava pitanje osoba nestalih tijekom rata, traže povrat stare devizne štednje iz Ljubljanske banke i Invest banke iz Beograda, pokušavaju doći u posjed stanova koji su im oduzeti po različitim osnovama a najpoznatiji je slučaj tužbe Jakoba Fincija i Derve Sejdića kojima je kao pripadnicima nacionalnih manjina u BiH onemogućeno kandidiranje za člana Predsjedništva BiH odnosno za zastupnike u Domu naroda državnog parlamenta.

"Broj od 500 tužbi godišnje pokazatelj je da u BiH postoje masovna kršenja ljudskih prava i sloboda a da, na žalost, domaće pravosuđe nije učinkovito u osiguravanju poštivanja tih prava", ocijenio je profesor ustavnog prava na sarajevskom sveučilištu Kasim Trnka.

On je ukazao i na činjenicu da sud u Strasbourgu u velikom broju slučajeva prihvaća tužbe koje pristižu iz BiH što je potvrda da bosanskohercegovačko pravosuđe još uvijek ne primjenjuje dovoljno europske standarde.

Usporedba broja tužbi iz BiH s onima koje u Strasbourg pristižu iz drugih država pokazuje kako je stanje u BiH znatno lošije nego, primjerice, u Hrvatskoj protiv koje je od siječnja do listopada 2013. podneseno 118 tužbi.

Apsolutni rekorder po broju podnesenih tužbi ipak je Srbija protiv koje je do sredine 2013. godine u Strasbourgu vođeno 11.500 postupaka.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji