Već su jednom ranije, u kolovozu prošle godine, njemački istražitelji mislili da se nalaze pred samim ciljem. Europskim uhidbenim nalogom tražili su jednog ronioca iz Ukrajine. U ljeto 2024. Volodimir Z. naposljetku je lociran u Poljskoj – i tada su se njemački dužnosnici nadali da će ga poljske kolege uhititi. No danima se ništa nije događalo. Na koncu je, uz službenu pomoć iz Ukrajine, uspio pobjeći preko granice u domovinu, piše DW.

REALIZIRANJE AGENDE 47

Trump objavio rat narkokartelima u Latinskoj Americi: Jedna od opcija i raketiranje dilera

Sada, godinu dana nakon tog neuspjelog pokušaja u Poljskoj i gotovo tri godine nakon napada na plinovode Sjeverni tok, istražitelji ipak bilježe uspjeh: kako je priopćio njemački Savezni državni odvjetnik, u noći s utorka na srijedu u talijanskoj provinciji Rimini uhićen je ukrajinski državljanin Serhij K. Riječ je o prvom uhićenju u vezi s jednom od najvećih sabotaža u Europi.

Dugotrajne istrage

Istraživanja novinara prvog programa njemačkog radija i televizije ARD te novina Süddeutsche Zeitung (SZ) i Die Zeit posljednjih su godina više puta pokazala kako su istražitelji Saveznog kriminalističkog ureda (BKA) i Savezne policije, koje je angažirao državni odvjetnik, postupno napredovali u potrazi za osumnjičenima. Prije nekoliko tjedana njemačke vlasti bile su uvjerene da će uskoro postići daljnje pomake.

Sada je, u slučaju uhićenja u Italiji, sve išlo prilično brzo: u ponedjeljak 18. kolovoza izdan je europski uhidbeni nalog, a samo nekoliko dana kasnije Serhij K. je uhićen.

Ključna osoba?

Prema riječima Saveznog državnog odvjetnika, Serhij K. je jedna od ključnih osoba u operaciji dizanja podmorskog plinovoda Sjeverni tok u zrak – navodno je bio jedan od koordinatora operacije u rujnu 2022. Prema uhidbenom nalogu, K. je, zajedno s Volodimirom Z., pripadao skupini koja je trebala postaviti eksplozivne naprave na plinovode Sjeverni tok 1 i 2.

Prema saznanjima novinara, istražitelji su identificirali više osumnjičenih – među njima civilne osobe, ali i ljude s vojnim iskustvom.

Dosadašnja istraga pokazala je da su počinitelji u rujnu 2022. plovili Baltičkim morem na njemačkoj jahti “Andromeda”, koju su prethodno unajmili u Rostocku koristeći krivotvorene isprave i tvrtku u Varšavi. Potom su ronioci na morskom dnu postavili eksploziv s tempiranim upaljačima na plinovode. Dana 26. rujna 2022. uništena su tri od četiri kraka dvaju plinovoda.

Dok su zemlje poput Švedske i Danske već obustavile istragu, njemačko Savezno državno odvjetništvo nastavilo je postupak zbog sumnje u „namjerno izazivanje eksplozije” te „protuustavnu sabotažu“. Serhiju K. stavlja se na teret i „uništavanje građevinskih objekata“, stoji u priopćenju Saveznog državnog odvjetništva.

Samsung Training Academy

Centar koji viziju pametnog prostora pretvara u stvarnost

Strateško partnerstvo

Hyundai ulazi u Ligu prvaka na pet sezona i otvara novo poglavlje svoje europske priče

Sjeverni tok i dalje izaziva kritike

Preko Sjevernog toka 1 godinama se dopremao velik dio ruskog plina izravno u Njemačku. Dok je njemačka vlada taj projekt predstavljala kao privatno gospodarsko ulaganje i podržavala ga, mnoge istočnoeuropske države, kao i SAD i Velika Britanija, oštro su ga kritizirali. Upozoravali su na geopolitičke posljedice zaobilaska istočne Europe pri opskrbi ruskim plinom.

Nakon početka ruskog napada na Ukrajinu Rusija je ionako zaustavila isporuke preko Sjevernog toka 1, i to prije nego što su plinovodi uništeni. Zbog političkih prijepora, krakovi Sjevernog toka 2 nikada nisu ni pušteni u rad.

Povremeno se u Njemačkoj čuju zahtjevi da se neuništeni krak Sjevernog toka 2 ipak pusti u rad i da se drugi dijelovi poprave. Takvi glasovi dolaze kako iz redova Kršćanske demokratske unije (CDU), tako i iz Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD).

No u jednom nedavnom dopisu ministrice gospodarstva Katherina Reiche (CDU) navodi se da se vlada protivi „puštanju u rad ili ponovnom pokretanju“ plinovoda. 

Uhićenje bi moglo donijeti ključne informacije

Za njemačke istražitelje ovo uhićenje moglo bi biti proboj u otkrivanju stvarne pozadine napada, primjerice naručitelja. Jesu li napad naredili Ukrajinci ili čak ukrajinska vlada? Ili je riječ o „false flag” operaciji osmišljenoj sa ciljem da se sumnja prebaci na Ukrajinu?

Njemački sigurnosni krugovi tvrde da za ovu drugu pretpostavku do sada nema dokaza. A i ako je skupina doista djelovala iz Ukrajine – je li imala državni nalog ili barem potporu vlasti? Ili su djelovali samostalno?

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski dosad je uvijek odbacivao bilo kakvu umiješanost svoje vlade u napade. Novo uhićenje moglo bi uskoro donijeti više jasnoće.