Nad svijet se nadvila prijetnja trgovinskog rata nakon što su Azija, Europa i Južna Amerika najavile protumjere ako SAD uvedu carine na čelik i aluminij.

Američki predsjednik Donald Trump u četvrtak je izjavio kako će ovog tjedna objaviti stope carina kojom želi zaštititi američku metaluršku industriju od jeftinog uvoza.

Uništenje, a ne zaštita
Trump je najavio da će se uvoz čelika cariniti po stopi od 25 posto, a aluminij od 10 posto. No, dužnosnici Bijele kuće kasnije su kazali kako još neki detalji moraju biti usuglašeni. Najavljene carine rezultat su istrage koju je Trump naložio u travnju prošle godine kako bi se utvrdilo stanje u sektoru čelika. Predsjednik se pri tome pozvao na zakon iz 1962. prema kojem je Bijela kuća ovlaštena ograničiti uvoz u slučaju prijetnje nacionalnoj sigurnosti.

Ministarstvo trgovine utvrdilo je u izvješću da uvoz šteti domaćim proizvođačima i da bi mogao negativno utjecati na vojnu industriju. Trump vjeruje da će carine zaštititi američka radna mjesta, no dio ekonomista smatra da će ih ustvari uništiti zbog povećanja troškova industrije koja koristi čelik i aluminij kao sirovinu. Iako je činjenica da je američka metalurgija izgubila tri četvrtine radnih mjesta između 1962. i 2005. godine, studija Američke udruge ekonomista pokazuje da je to prvenstveno rezultat tehnoloških poboljšanja jer je produktivnost po radniku u tom razdoblju skočila pet puta.

Američka najava naišla je na žestoke kritike najvažnijih trgovinskih partnera. Europska povjerenica za trgovinu Cecilia Malmström rekla je u petak u Singapuru da bi EU mogao odgovoriti protumjerama budu li se američke carine odnosile i na uvoz čelika i aluminija iz Europe, naglasivši da bi takav američki potez bio "duboko nepravedan". Kanada je najveći američki dobavljač čelika i aluminija, pa je ministrica vanjskih poslova Chrystia Freeland kazala da će njezina zemlja poduzeti "reaktivne mjere" ako SAD uvede carine.

No, nije navela pojedinosti. Brazil, također veliki izvoznik čelika u SAD, zaprijetio je "mutlilateralanim ili bilateralnim" potezima radi zaštite interesa. Kina je u petak pozvala SAD da pokaže suzdržanost "pri upotrebi alata za zaštitu trgovine". "Kada bi sve zemlje slijedile primjer Sjedinjenih Država, to bi nedvojbeno ozbiljno utjecalo na međunarodni trgovinski poredak", kazala je za AFP glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova Huan Chunying.

Amerika više nije hegemon
Iako je trgovinski rat među saveznicima moguć i kao takav nije novost, profesor međunarodnih ekonomskih odnosa na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Luka Brkić smatra kako si Amerika ipak neće dopustiti potonuće u takvu situaciju. "Nekoliko je dimenzija ovog pitanja. Na teoretskoj razini razvijenija država i integraciji ima više koristi od manje razvijene zemlje. Amerika stoga nema logike da se ponaša na protekcionistički način.

Stalno obrazovanje i razvoj vještina

MBA obrazovanje na ZŠEM-u: Investicija koja mijenja karijeru i život

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

Druga su stvar protumjere koje najavljuje EU kao najveći trgovinski blok na svijetu. To je najsnažniji argument odvraćanja takve politike", ističe Brkić. Prema njegovu mišljenju, iako se SAD poziva na zaštitu nacionalnih interesa, pitanje je koliko se u ovom slučaju radi o tome, o koliko o mjeri za unutarnju političku uporabu.

"Mislim da to trgovinskog rata neće doći. SAD se ne može više ponašati kao hegemon", kaže Brkić dodavši kako bi se uvođenje carina kosilo i s pravilima Svjetske trgovinske organizacije. Od carina američka industrije ne bi imala neke velike koristi jer uvoz čelika i aluminija čini tek dva posto ukupnog uvoza. Prema izračunu analitičara britanske banke Barclays, carine bi "otkinule" godišnje između 0,1 i 0,2 posto ekonomskog rasta čime bi se poništio utjecaj nedavno predstavljene porezne reforme.