U jeku sve izraženijih globalnih podjela američki predsjednik Donald Trump uputio je novu prijetnju koja je odjeknula svjetskom ekonomskom i političkom scenom. Na samom početku proširenog summita BRICS-a (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južnoafrička Republika) u Rio de Janeiru, Trump je objavio da će Sjedinjene Države uvesti dodatnu carinu od deset posto na svaku zemlju koja se, prema njegovim riječima, prikloni “anti-američkim politikama” BRICS-a.

Izostanci ključnih lidera

“Svaka zemlja koja se prikloni antiameričkim politikama BRICS-a bit će opterećena dodatnom carinom od deset posto. Neće biti iznimaka od ovog pravila”, poručio je Trump putem Truth Sociala, ne navodeći pritom što konkretno podrazumijeva pod tim pojmom. Summit u Brazilu okupio je čelnike deset članica BRICS-a, saveza koji sada obuhvaća više od pola svjetske populacije i 40 posto globalnog BDP-a. Proširenje na Egipat, Etiopiju, Indoneziju, Iran i UAE dodatno je povećalo diplomatsku težinu bloka, ali i otvorilo pitanja o zajedničkim ciljevima tako raznolike skupine. Dok se G7 i G20 bore s unutarnjim podjelama, BRICS se nastoji pozicionirati kao platforma za multilateralnu diplomaciju i glas globalnog Juga. Trumpova prijetnja stigla je neposredno nakon što su lideri BRICS-a u zajedničkoj izjavi upozorili da rast carina prijeti globalnoj trgovini i osudili “unilateralne mjere koje narušavaju trgovinu”, pozivajući na jačanje multilateralnog sustava pod okriljem WTO-a. “BRICS je nasljednik Pokreta nesvrstanih… Napadima na multilateralizam naša autonomija ponovno je ugrožena”, istaknuo je brazilski predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva, povlačeći paralelu s Hladnim ratom i naglašavajući važnost autonomije i multipolarnosti. “Ako međunarodno upravljanje ne odražava novu multipolarnu stvarnost 21. stoljeća, na BRICS-u je da ga ažurira”, jasan je brazilski predsjednik. Geopolitičke napetosti dodatno su naglašene izostancima ključnih lidera: kineski predsjednik Xi Jinping prvi put nije osobno prisustvovao, dok je ruski predsjednik Vladimir Putin sudjelovao online zbog međunarodnog naloga za uhićenje. Indijski premijer Narendra Modi i južnoafrički predsjednik Cyril Ramaphosa bili su među prisutnima, a summit je iskorišten za bilateralne susrete i jačanje suradnje među članicama.

Trump nije precizirao što podrazumijeva pod “antiameričkim politikama” BRICS-a. Međutim, iz njegovih prijašnjih izjava i reakcija američke administracije može se iščitati da se prijetnja odnosi na nekoliko ključnih elemenata: smanjenje ovisnosti o američkom dolaru, zagovaranje reforme globalnih institucija poput MMF-a i UN-a, kritiku američke vanjske politike te zagovaranje multipolarnog svjetskog poretka. Posebno je osjetljivo pitanje dedolarizacije, gdje je Trump već prijetio i 100 posto carinama ako bi BRICS pokušao uvesti zajedničku valutu ili zamijeniti dolar u globalnoj trgovini.

Reakcije BRICS-a bile su jasne: u završnoj deklaraciji osudili su rast carina kao prijetnju globalnom rastu i recesiji, podržali ulazak Irana i Etiopije u WTO te osudili napade na iransku infrastrukturu i izraelske napade na Gazu. Posebna pozornost posvećena je i pitanjima umjetne inteligencije te klimatskim promjenama, pri čemu Brazil naglašava ulogu zemalja u razvoju, dok je Trumpova administracija zaustavila američke klimatske inicijative.

Stvaranje novih blokova

Trumpova prijetnja dodatnim carinama ima potencijal daljnjeg povećanja trgovinskih napetosti i fragmentacije globalne trgovine, posebno ako BRICS i partnerske zemlje odgovore vlastitim restrikcijama. Pritisak na saveznike i partnere koji balansiraju između suradnje s BRICS-om i SAD-om mogao bi oslabjeti postojeće saveze i potaknuti stvaranje novih blokova. Politika “America First” i unilateralne carine dodatno potkopavaju povjerenje u globalne institucije poput WTO-a, što BRICS koristi kao argument za reformu i jačanje vlastite uloge. Trumpovo pozivanje na “anti-američke politike” BRICS-a nije precizno definirano, ali obuhvaća sve što se percipira kao prijetnja američkoj ekonomskoj i političkoj dominaciji: od dedolarizacije, preko reforme globalnih institucija do otvorene kritike američke politike. Ovakav pristup vjerojatno će dodatno zaoštriti odnose, potaknuti trgovinske ratove i ubrzati globalnu polarizaciju, dok BRICS nastavlja jačati svoju poziciju kao glas globalnog Juga i zagovara reformu međunarodnih institucija.