U prva tri mjeseca 2016. godine izvoz električne energije iz BiH vrijedio je 60 milijuna KM (oko 240 mil. kuna) što je za gotovo 50 posto manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine kada je izvoz dosegnuo 105 milijuna KM (oko 420 mil. kn). Taj vrlo ozbiljan pad vrijednosti izvoza električne energije je, smatraju stručnjaci, kombinacija pada cijena struje u regiji, ali i pogonske nespremnosti pojedinih elektroprivreda u BiH. S obzirom na financijski minus koji će nastati ponajviše u Elektroprivredi BiH (EPBiH) i Elektroprivredi RS-a (EPRS), pitanje je kako će novac biti namaknut, piše portal Faktor.ba.

Pad proizvodnje ugljena
"Kapacitet za izvoz struje iz BiH imaju EPBiH i EPRS, dok Elektroprivreda HZHB može izvoziti samo u izuzetno dobrim hidrološkim prilikama, ali to je nesigurno. Najveći mogući kapacitet izvoza je 25 posto ukupno proizvedene struje u BiH i to kada svi pogoni rade bez zastoja i kada su dobre hidrološke prilike. Kada je riječ o EPBiH, ona ima problema s nedostatkom ugljena i s rudnicima koji ne mogu zadovoljiti potrebe termoelektrana i onda se to nadomješta značajnijim korištenjem hidroenergetskih potencijala. Ono što je osobito za EPBiH jeste to da i uz velika ulaganja u rudnike i dalje bilježi pad proizvodnje ugljena", kaže Edhem Bičakčić, bivši federalni premijer i direktor Elektroprivrede BiH, a sada vlasnik tvrtke za projektiranje i pomoć u izgradnji obnovljivih izvora energije.

Podbacile hidroelektrane
S druge strane, cijene električne energije u regiji padaju, ali to se događa i u nekim europskim zemljama, poput Njemačke, gdje je cijena električne energije, prema pisanju Bloomberga, na povijesno niskoj razini. BiH, kao jedini aktivni izvoznik električne energije u regiji, struju prodaje na tržištima Crne Gore, Srbije i drugih zemalja. Zarada je ulazila u prihode elektroprivreda iz Sarajeva i Banje Luke, ali je sada pitanje kako će se nadomjestiti pad prihoda.

Bičakčić kao mogućnost navodi i povećanje cijene struje. S druge strane, Federacija BiH uvezla je više od dvostruko električne energije u prvom tromjesečju ove godine, u odnosu na isto razdoblje 2015. godine, javlja Indikator.ba.  Zbog nepovoljnih hidroloških prilika na početku ove godine podbacila je proizvodnja u hidroelektranama, te je Federacija bila prinuđena uvoziti veće količine električne energije.  Tako je u prvom tromjesečju ove godine, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, uvezeno 392 gigavatsati električne energije, za razliku od istog razdoblja prošle godine kada je uvezeno 187 gigavatsati.

Istovremeno, smanjen je i izvoz električne energije koji je u prva tri mjeseca iznosio 587 gigavatsati u odnosu na 842 gigavatsati godinu ranije.  Bruto proizvodnja električne energije u Federaciji BiH u padu je u prvom tromjesečju i iznosila je 2424 gigavat sati, u odnosu na 2744 gigavatati u istom razdoblju 2015. godine. 

Zbog prestanka isporuke struje iz TE Ugljevik

Slovenci traže 5,3 mlrd. kuna
Bez dodatnih kadrova i više novca Pravobraniteljstvo BiH neće moći odgovoriti na tužbu Elektrogospodarstva Slovenije, koja od BiH, odnosno Elektroprivrede RS zahtijeva naknadu štete od najmanje 1,359 milijardi KM (oko 5,3 mlrd. kuna). Proces u kojem Slovenci preko BiH tuže RS i TE Ugljevik mogao bi započeti već polovinom sljedeće godine, a do tada bilo bi nužno napraviti plan obrane i angažirati međunarodne odvjetnike, za što prema procjenama treba najmanje milijun KM, a Pravobraniteljstvo BiH nema novca. Slovenija je 1981. uložila u izgradnju TE Ugljevik, koja je počela s raditi 1985. TE je bila dužna Sloveniji redovno isporučivati proizvedenu električnu energiju u skladu s visinom uloženih sredstava u njenu izgradnju. Tako je i bilo sve do početka rata u bivšoj Jugoslaviji kada je isporuka prekinuta.