Stotine diplomata iz State Departmenta i Američke agencije za međunarodni razvoj pisali su državnom tajniku Marcu Rubiju prosvjedujući protiv raspuštanja USAID-a, rekavši da taj potez potkopava vodeću poziciju SAD-a i nacionalnu sigurnost te ostavlja vakuum moći koji bi mogle popuniti Kina i Rusija.
U pismu podnesenom putem kanala koji diplomatima u State Departmentu omogućuje anonimno izražavanje zabrinutosti o politici, diplomati su ustvrdili da zamrzavanje gotovo cjelokupne inozemne pomoći koje je provela Trumpova administracija 20. siječnja također ugrožava američke diplomate i snage u inozemstvu, dok istovremeno dovodi u opasnost živote milijuna ljudi u inozemstvu koji ovise o pomoći SAD-a.
Prvog dana ponovnog dolaska na dužnost, slijedeći agendu “America first”, Donald Trump je naredio 90-dnevnu pauzu za svu inozemnu pomoć. Predsjednik je zadužio milijardera i savjetnika Elona Muska da ukine USAID u sklopu dosad neviđenog nastojanja da se sreže savezna vlada zbog, kako obojica kažu, rasipnog trošenja i zlouporabe sredstava.
U fiskalnoj godini 2023. Sjedinjene Države isplatile su 72 milijarde dolara pomoći diljem svijeta, za programe od zdravlja žena u zonama sukoba do pristupa čistoj vodi, liječenja AIDS-a, energetske sigurnosti i rada na borbi protiv korupcije.
Kineski milijarder prodao luke BlackRocku
Kompanija sa sjedištem u Hong Kongu pristala je prodati veći dio svog udjela u dvije ključne luke na Panamskom kanalu grupi koju predvodi američka investicijska tvrtka BlackRock. CK Hutchison Holding preko podružnice upravlja lukama na kanalu koji spaja Atlantik i Pacifik, a osnovao ga je milijarder Li Ka-shing, a lukama upravlja od 1997. Priopćeno je da će prodati udjele u sklopu dogovora vrijednog 22,8 milijardi dolara.
Premijer Egede: ‘Nismo na prodaju’
Premijer najvećeg svjetskog otoka poručio je da njegovi stanovnici ne žele biti “ni Amerikanci, ni Danci, nego Grenlanđani”. Dan nakon što je američki predsjednik Donald Trump ponovno iskazao interes za preuzimanjem tog autonomnog teritorija unutar Danske, Mute Egede je šest dana prije parlamentarnih izbora poručio: “Nismo na prodaju i ne može nas se jednostavno preuzeti”. Ankete pokazuje da se većina od gotovo 57 tisuća Grenlanđana protivi pridruživanju SAD-u.
Proizvode duplo više dronova od Rusa
Vojne snage NATO-a nisu spremne za moderno ratovanje dronovima, upozorio je ukrajinski vojni zapovjednik zadužen za dronove Vadim Suharevskij. Rekao je da bi NATO trebao shvatiti ekonomsku prednost dronova, koji često stoje manje od konvencionalnog oružja za njihovo rušenje. “Koliko stoji projektil koji obara dron Šahed? A koliko stoji raspoređivanje broda, zrakoplova ili sustava protuzračne obrane da se na njega puca?” Ukrajina je objavila da je 2024. proizvela 2,2 milijuna malenih FPV dronova i 100.000 većih dronova dalekog dometa. Rusija je po vlastitim procjenama iste te godine proizvela 1,4 milijuna FPV dronova.
Proračun za vojsku digli za 7,2%
Kina ove godine planira potrošiti 7,2 posto više ili ukupno 245 milijarda dolara na vojsku, prema nacrtu proračuna predstavljenom na Svekineskom narodnom kongresu, a Peking je najavio i da je cilj gospodarskog rasta za ovu godinu ponovno 5%. Vlada i je prošle godine povećala vojni proračun za isti postotak, a Kina, nakon SAD-a, ima drugi najveći proračun za obranu u svijetu. Predsjednik Xi Jinping je, otkako je preuzeo funkciju 2013. poticao temeljitu modernizaciju vojske, a cilj mu je bio stvoriti vojsku u rangu “svjetske klase” do 2049.
Izvoz skače, Chevron se mora povući
Izvoz sirove nafte i goriva iz Venezuele dosegnuo je u veljači najvišu razinu od studenog, a glavni kupci bili su Kina i SAD, pokazuju podaci o kretanju brodova. Proizvodnja nafte u Venezueli i njezin izvoz porasli su otkako je Chevron dobio dozvolu za poslovanje krajem 2022. U siječnju 2025. tvrtka je u SAD otpremila više od 30% ukupnog venezuelanskog izvoza. U utorak je američko ministarstvo financija naredilo Chevronu da ugasi poslovanje u Venezueli nakon što je predsjednik Trump optužio njenog predsjednika Nicolasa Madura da nije postigao napredak u reformama izbornog zakonodavstva i u povratku migranata.
Plan obnove Gaze od 53 milijarde dolara
Arapski čelnici prihvatili su egipatski plan obnove Gaze u četvrtak koji bi koštao 53 milijarde dolara i prema kojemu bi Palestinci ostali u Gazi, što je u suprotnosti s vizijom američkog predsjednika Donalda Trumpa o “bliskoistočnoj rivijeri”. Egipatski predsjednik Abdel Fatah al-Sisi rekao je da je prijedlog prihvaćen na zatvaranju samita u Kairu. Najvažnije pitanje na koje treba biti odgovoreno o budućnosti Gaze je tko će njome vladati i koje zemlje će izdvojiti milijarde dolara koje su potrebne za obnovu.
Središnja banka ruši ‘Angelin limit’
Njemačka središnja banka predložila je izmjene ustavnih propisa o zaduživanju države, koje bi vladi osigurale veći manevarski prostor u razdoblju posustalog gospodarskog rasta i rasprava o većoj potrošnji na vojsku. Limit duga uveden je 2009., za mandata kancelarke Angele Merkel, i zabranjuje vladi novo zaduživanje iznad razine od 0,35% bruto domaćeg proizvoda (BDP). Središnja banka predlaže da se limit veže za omjer državnog duga i BDP-a. Ako je javni dug iskazan od udjelom u BDP-u manji od 60% i ne prekoračuje plafon određen propisima EU-a, novi dug države mogao bi, po prijedlogu Bundesbanka, dosegnuti do 1,4% BDP-a.
Tesla osvaja tržište, može li uspjeti?
Nakon godina nagađanja, Tesla bi konačno mogla krenuti u osvajanje Indije. Američki div za proizvodnju električnih vozila počeo je zapošljavati u Delhiju i Mumbaiju navodeći i da je u potrazi za izložbenim prostorima u oba grada. Treće najveće gospodarstvo u Aziji nudi zanimljivu priliku za rast Teslinih futurističkih automobila dok njegova globalna prodaja električnih vozila naglo pada. Pitanje od milijun dolara je može li se Tesla natjecati na indijskom tržištu, osjetljivom na visoke cijene?
