Njemačkoj industriji i općenito gospodarstvu prijeti veliki energetski udarac, a time i vjerojatno najveća njemačka ekonomska noćna mora – visoka inflacija.

Da Berlin vrlo ozbiljno shvaća ruske prijetnje o obustavi isporuke plina ako umjesto eura i dolara – kako je navedeno u ugovorima – ne dobije rublje, svjedoči i odluka o aktiviranju prve faze plana racioniranja količine plina.

Njemačka je jučer objavila prvi stupanj pripravnosti za moguću krizu u opskrbi plinom, poručivši građanima i kompanijama da smanje potrošnju. To je do sada najjasniji znak da Europska unija očekuje probleme u opskrbi iz Rusije.

Važan svaki kilovatsat
“Opskrba je i dalje sigurna, trenutno nema zastoja, ali moramo pojačati naše mjere opreza kako bismo bili spremni u slučaju eskalacije na strani Rusije”, rekao je u priopćenju ministar gospodarstva Robert Habeck.

Njegovom odlukom aktivirana je faza pripravnosti u sklopu plana o opskrbi plinom u slučaju krize, koji predviđa štednju plina, osiguravanje nabave i opskrbu kućanstava dovoljnom količinom tog energenta. “To znači da svi potrošači plina, od poduzeća do kućanstava, moraju smanjiti potrošnju što je više moguće”, rekao je ministar gospodarstva, dodavši da je “važan svaki kilovatsat”.

Pripravnost uključuje okupljanje kriznog tima koji će analizirati i ocijeniti stanje u opskrbi kako bi se utvrdilo treba li poduzeti dodatne mjere kako bi se poboljšala sigurnost opskrbe, stoji na internetskoj stranici ministarstva gospodarstva. Kako pojašnjava Reuters, njemački plan ima tri razine.

Prva, jučer aktivirana, razina je “ranog upozoravanja”. Druga je faza “uzbunjivanja”, nakon poremećaja u opskrbi ili neuobičajeno velike potrošnje, ali koja se i dalje može korigirati bez intervencije. Treća faza označava izvanredno stanje koje se proglašava nakon što tržišne mjere ne uspiju ukloniti nestašicu plina.

Proglašavanjem treće razine njemački regulator plinske mreže – Bundesnetzagentur – mora odlučiti kako će se distribuirati preostale količine plina. U tom slučaju najveći udarac podnijet će industrija. Naime, kućanstva imaju prioritet u opskrbi u odnosu na gospodarstvo, a nakon građana drugi u redu za opskrbu su bolnice i ostale javne institucije.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Leonhard Birnbaum, izvršni direktor energetske kompanije E.ON izjavio je za javnu televiziju ARD da bi to za Njemačku značilo gubitak industrijske proizvodnje. “Zasigurno govorimo o vrlo velikim štetama”, dodao je Birnbaum. Čelnik Bundesnetzagentura Klaus Müller napisao je na Twitteru da je cilj objave pripravnosti za krizu izbjeći pogoršanje stanja u opskrbi, pozivajući građane i kompanije da budu spremni za “sve scenarije”.

Podsjetimo, Njemačka podmiruje 40 posto potražnje za plinom uvozom iz Rusije, kojoj su zapadne zemlje uvele stroge sankcije zbog napada na Ukrajinu. Rusija je prošlog tjedna najavila da će “neprijateljskim zemljama” koje su joj uvele sankcije plin naplaćivati isključivo u rubljima.

Banka Rusije i ministarstvo financija trebali bi danas objaviti detalje mehanizma te naplate. No, Njemačka i ostale članice skupine G7 odbile su ruski zahtjev za promjenom valute naplate smatrajući da se radi o jednostranom kršenju ugovora.

Dio ruskih političara tvrdi da bi plaćanje plina u rubljama trebalo uvesti već početkom travnja, iako Kremlj službeno nije objavio kada bi ta odluka mogla stupiti na snagu.

Jasna namjera Kremlja
Ekonomski analitičari u neslužbenom razgovoru ističu kako je ruska namjera jasna – obraniti tečaj rublje koji je u slobodnom padu. Izbijanjem rata i uvođenjem sankcija vrijednost rublje prema dolaru pala je 80 posto, pa se naplatom plina u ruskoj valuti želi potaknuti potražnja stranaca.

Međutim, pitanje je koliko je Rusija spremna ići daleko u svom kapricu s obzirom da bi obustava isporuke značila i prestanak dotoka bilo kakvih prihoda od “neprijateljskih” država. Volkerd Wieland, profesor ekonomije na sveučilištu u Frankfurtu i član vijeća ekonomskih savjetnika kaže za Financial Times da bi zaustavljanje ruskih isporuka plina stvorilo značajan rizik od recesije te gurnulo najveće europsko gospodarstvo na rub “dvoznamenkaste inflacije”.

Čak i ako ne bude problema u opskrbi plinom, stopa inflacije u Njemačkoj bi ove godine mogla prijeći 6 posto, tvrde vladini ekonomski savjetnici. Ako stane uvoz plina iz Rusije, inflacija bi mogla iznositi između 7,5 i 9 posto.

Ruska prijetnja promjene valute plaćanja za Njemačku nije mogla doći u gorem trenutku. Naime, tamošnja skladišta plina na svega su 26,5 posto kapaciteta, malo iznad 24,6 posto, najniže razine u četiri godine zabilježene početkom ožujka.