Telekom Slovenije, osigurateljsko društvo Triglav i energetska kompanija Petrol prve su na listi tvrtki u većinskom vlasništvu države koje namjerava prodati slovenska vlada, piše u ponedjeljak ljubljansko "Delo".Slovenski parlament u petak je prihvatio zakon o Holdingu državne imovine (SDH), u čijem su portfelju dionice države u raznim poduzećima čija se ukupna vrijednost procjenjuje na desetak milijardi eura, a osnivanjem holdinga bit će moguća i brža prodaja dijela državne imovine koja je u vrijeme krize bila zastala, navodi vodeći slovenski dnevnik.

Neslužbeno, navodi "Delo", vlada namjerava prodati svojih 74 posto dionica u Telekomu Slovenije. To burzovni analitičari zaključuju iz činjenice da je vrijednost dionice nacionalnog operatera na Ljubljanskoj burzi u mjesec dana porasla za 30 posto pa je državni portfelj dionica trenutačno vrijedan preko 370 milijuna eura, navodi list, dodajući da se kao potencijalni kupac najčešće spominje Deutsche Telekom.

Deutsche Telekom bio je najozbiljniji interesent za kupnju slovenskog Telekoma i 2007. godine, kad je tadašnja vlada koju je vodio i sadašnji premijer Janez Janša u tu svrhu raspisala međunarodni tender od kojega je kasnije odustala. U to je vrijeme vrijednost dionice Telekoma Slovenije na Ljubljanskoj burzi u jednom trenutku dostigla 500 eura za dionicu, a trenutačno ne prelazi 80 eura, zbog financijske krize i smanjenog interesa investitora u odnosu na pretkrizno razdoblje.

Na listi za moguću prodaju je i državni udio o osiguravajućem društvu Triglav, za što se zanimaju američka financijska kompanija AIG i Swiss Re, te udio u energetskoj kompaniji Petrol, za što su zainteresirani ruski Gazprom i madžarski MOL, pišu "Delo" i poslovni dnevnik "Finance". "Delo" navodi da Janšina vlada želi prodati i većinski paket dionica u najvećim bankama u državnom vlasništvu. S druge strane, perspektive prodaje trgovačkog lanca Mercator u novom krugu koji su najavili njegovi vlasnici, među kojima su i oni kod kojih je većinski vlasnik država, nisu najbolje, kako zbog pogoršanja ekonomske situacije i strmog pada Mercatorovih dionica, tako i zbog nepovjerenja potencijalnih investitora, navodi "Delo".