Aleksandar Vučić, predsjednik srpske vlade, sastao se ovog vikenda s predstavnicima američkog investicijskog fonda KKR s kojima je razgovarao o modelu za rješenje nenaplativih kredita srpskih banaka. Fond KKR u Europi kupuje nenaplative kredite, pa je takav posao sklopio u Italiji s UniCredit bankom.
Taj investicijski fond otkupio bi neke od kredita koje srpske banke potražuju od kompanija, a ne mogu ih naplatiti, među koje spadaju i dugovi tzv. tajkuna, objašnjava Blic.

Milijunski dugovi tajkuna

Računa se da je u Srbiji nenaplativo oko 3,5 milijarde eura kredita, a među najvećim dužnicima su Miroslav Bogićević, vlasnik Farmakoma, s oko 400 milijuna eura duga, Goran Perčević, vlasnik Interkomerca, s oko 160 milijuna eura i Željko Žunić, vlasnika Beohemije, čija su dugovanja veća od 150 milijuna eura.
KKR je fond na čijem čelu se nalazi bivši šef CIA-e David Petraeus s kojim se premijer Vučić sastao.
KKR je u regiji većinski vlasnik United Groupa, čije su članice kabelski operater SBB u Srbiji, Telemach u Sloveniji i BiH, kao i Total TV, koji se može gledati u svih šest zemalja bivše Jugoslavije. Usto, United Group je i glavni investitor Televizije N1.

U svom posljednjem izvještaju od veljače srpska središnja banka (NBS) navodi da je u posljednjem tromjesečju prošle godine udio nenaplativih kredita u studenome 2015. iznosio 22,3 posto.
Đorđe Jevtić, direktor srpske Uprave za nadzor nad financijskim institucijama NBS-a, izjavio je na Kopaonik business forumu da su banke u 2014. i 2015. godine prodale ili ustupile 94 milijarde dinara nenaplativih kredita, uz naknadu od 46 milijardi dinara, što je oko 50 posto. Od toga je 35 posto ostalo u bankarskom sektoru, gdje su banke kupovale jedne od drugih, rekao je Jevtić. Erste banka je, primjerice, u rujnu 2015. priopćila da je prodala dio svojih otpisanih potraživanja češkom APS fondu. Riječ je o potraživanjima čija je ukupna vrijednost iznosila 23,5 milijuna eura.

Oprez NBS-a

Jorgovanka Tabaković, guvernerka NBS-a, izjavila je za Politiku da je središnja banka posvećena pronalaženju tržišnih rješenja.
Država neće preuzeti troškove za rješenje problema nenaplativih kredita, tvrdi Tabaković, a neki privatni investitori zainteresirani su za otkup dijela tog duga.
Istaknula je da je NBS po tom pitanju oprezna, te priprema analizu kako bi to utjecalo na stanje ukupnog duga, cijeli bankarski sustav i BDP Srbije. pd