Ključno glasanje u britanskom parlamentu o sporazumu o uvjetima izlaska Velike Britanije iz Europske unije, koji je premijerka Theresa May dogovorila u Bruxellesu, neće biti odgođeno nakon odluke Europskog suda pravde, kazao je u ponedjeljak britanski ministar za okoliš Michael Gove. “Glasanja će biti”, rekao je Gove za BBC.

“Alternative potpori tome sporazumu su ili mogući neizlazak iz Europske unije – pobjeda kampanje za Glas naroda i za ostrašćene zagovornike ostanka koji žele izigrati demokraciju, ili možemo imati situaciju s nepovoljnim okolnostima ili bez dogovora”. Europski sud pravde (ECJ) u ponedjeljak je presudio da Velika Britanija može jednostrano povući svoju odluku o izlasku iz Europske unije, dan prije glasanja u britanskom parlamentu o sporazumu koji je britanska premijerka Theresa May postigla s europskim dužnosnicima o uvjetima izlaska njezine zemlje iz unije.

'Svjetlo na kraju tunela'

“Velika Britanija slobodna je jednostrano opozvati obavijest o namjeri da se povuče iz Europske unije”, navodi se u odluci Europskog suda pravde. May je u parlamentu suočena sa snažnim otporima i mnogi očekuju da sporazum neće proći što znači nove napete pregovore s EU. Alyn Smith, škotski zastupnik koji je pokrenuo to pravno pitanje kaže: “Današnja odluka šalje jasnu poruku britanskim zastupnicima uoči sutrašnjeg glasovanja da postoji izlaz iz ovoga kaosa. Svjetlo na kraju tunela za ekonomiju, za radna mjesta i za britansku poziciju na svjetskoj sceni. Sada je sve na Britaniji”.

“Ako se Ujedinjeno Kraljevstvo odluči predomisliti u vezi brexita tada je opoziv članka 50 mogućnost i europska bi strana trebala uložiti sve napore da otovrenim rukama primi Britaniju natrag”. ECJ je u svojoj odluci napisao i da Britanija, u slučaju opoziva odluke o brexitu, ne bi smjela biti kažnjena.

Tanka većina za ostanak

Prema istraživanjima javnog mnjenja tanka je većina Britanaca za ostanak u EU. Inače, sudska odluka osnažila je nade protivnika brexita u održavanje novog referenduma o izlasku iz Europske unije. Odluka suda u skladu je s preporukom neovisnog pravnog stručnjaka, jednog od 11 koji savjetuju sud i čije je mišljenje prije tjedan dana objavio ECJ. On je tada zaključio da Britanija može jednostrano promijeniti svoju odluku jer bi suprotno bilo inkompatibilno s pravilima EU da takve suverene odluke ovisi o suglasnosti drugih članica.

Pitanje britanskog prava na jednostranu odluku u obliku peticije prvo je škotskim sudovima postavila skupina zastupnika predvođena Andyjem Wightmanom koju je zanimalo može li Britanija jednostrano povući aktiviranje članka 50. ugovora EU što je pokrenulo dvogodišnje odbrojavanje do izlaska Britanije iz Europske unije.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Pitanje je proslijeđeno početkom listopada Europskom sudu pravde (ECJ) koji je to uzeo u razmatranje po hitnom postupku kako bi donio stajalište prije nego što Britanija napusti EU 29. ožujka 2019.

Britanska vlada poručila je da je postavljeno pitanje od akademskog značaja jer nema namjeru promijeniti odluku o izlasku zemlje iz EU.

Unatoč tomu skupina škotskih zastupnika smatra da bi svi zastupnici u parlamentu morali znati sve opcije kad budu glasali o ugovoru o brexitu. Financijska sudbina EU bez Otoka bit će i tema redovitog prosinačkog summita čelnika zemalja EU u Bruxellesu, ovaj četvrtak i petak. Oni će prvi put raspravljati o prijedlogu Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021-2027. koji je Komisija predstavila početkom svibnja. Riječ je o proračunu, dokumentu koji će u velikoj mjeri biti pokazatelj kako će izgledati EU u predstojećem razdoblju. Rasprava na summitu bit će prva u nizu koja će se održati dok se ne postigne kompromis, do kojega nikad nije dolazilo lako. Europska komisija je predložila veći proračun za 27 zemalja članica, nego što je sadašnji s 28 članica, s Velikom Britanijom, koja je veliki neto-uplatitelj s oko 12 do 14 milijardi eura godišnje.

Osim rupe u proračunu koja ostaje zbog odlaska Velike Britanije, pojavile su se nove potrebe koje treba s puno više sredstava financirati iz EU proračuna poput migracija, zajedničke obrane, zaštite vanjske granice itd. Komisija je stoga s jedne strane predložila povećanje doprinosa država članica u europski proračun, a s druge smanjenje sredstava za pojedine politike poput kohezije i zajedničke poljoprvredne politike.