Crna Gora koja godinama u regiji prednjači po broju izdatih dozvola stranim radnicima pravi drastičan zaokret u toj oblasti. Crnogorska vlada odlučila je da od 1. studenog smanji broj radnih dozvola na godišnjem nivou sa dosadašnjih 25 000 na 16.500.

No, i pored značajnog smanjenja,od gotovo jedne trećine, Crna Gora će i dalje zadržati vodeću poziciju u regiji po otvorenosti za zapošljavanje radnika iz inozemstva. Usporedbe radi susjedna  Hrvatska koja je gotovo deset puta brojnija po stanovništvu od Crne Gore godišnje izdaje skoro osam puta manje radnih dozvola strancima.  U Bosni i Hercegovini broj radnih dozvola za inozemne radnike je oko 2.500 a u Makedoniji 3.000.

Povod za značajno smanjenje broja dozvola stranim radnicima je orijentacija crnogorske vlade na domaću radnu snagu. Neposredno pred nedavno održane parlamentarne izbore vladajuća koalicija koja je na njima zabilježila ponovnu pobjedu obećala je da će u naredne četiri godine otvoriti novih 40.000 radnih mjesta. Planirano je da se iduće godine u Crnoj Gori zaposli novih 10.000 radnika.

Kao i ranijih godina i naredne će Crna Gora najviše biti otvorena za sezonsku radnu snagu. Sezoncima će od ukupno predviđenih 16.500 radnih dozvola pripasti 11.200 mjesta. Kuhari,konobari i ostali ugostiteljski radnici ponovo će biti najtraženija radna snaga u hotelima i ostalim turističkim objektima na Crnogorskom primorju. Za građevinske radnike predvidjeno je 3.500 radnih dozvola, za razna zanimanja u poljoprivredi 1.200 i za druge sezonske poslove 2.000.

Da se i u Cnoj Gori mijenja svijest o selektivnosti i probirljivosti vrste poslova i podjela na „gospodske“ i one druge  najbolje govori ovogodišnje iskustvo podgoričkog Agrokombinata 13 jul. Svih prethodnih godina ta kompanija koja raspolaže najvećim  plantažama grožđa u jednoj parceli u Europi, u vrijeme  rezidbe i ljetnje berbe, gotovo isključivo, angažirala je inozemnu radnu snagu. Ove godine, valjda pod utjecajem aktualne ekonomske krize i Crnogorci su postali manje gospodstveni pa su se latili berbe i orezivanja i bili dominantna radna snaga na plantažama Agrokombinata.