Norveška je postala uzor tranzicije prema električnim vozilima. Prošle su godine službene vladine statistike pokazale da je gotovo devet od deset prodanih automobila bilo na električni pogon.

U 2023., zadnjoj godini za koju postoje podaci, udio električnih vozila na svjetskoj je razini, prema izvješću Međunarodne agencije za energiju, bio samo 18 posto. Norveška je odlučno ušla u borbu protiv klimatskih promjena, u čemu su pomogli vladine mjere, dobra infrastruktura i podrška javnosti. Cilj Norveške je da svi osobni automobili prodani do kraja ove godine imaju nultu-emisiju, što je cijelo desetljeće prije cilja koji si je zadala EU. Norveška nije članica EU-a.

Neupitno je da su veličina i bogatstvo Norveške pogodovali popularnosti električnih vozila. Ta zemlja ima samo 5,5 milijuna stanovnika i jedna je od najbogatijih na svijetu, zahvaljujući rezervama nafte – nakon Rusije, najvećima u Europi. Ipak, te činjenice nisu jedine zaslužne za postignuti napredak, piše Deutsche Welle.

Nema moćnog auto-lobija
Robbie Andrew iz Centra za međunarodna klimatska istraživanja CICERO u Oslu smatra da je ključna bila norveška posvećenost razvoju domaćih električnih vozila unatrag deset godina. “U 1990.-im godinama Norveška je uložila napore kako bi stvorila tvrtku za proizvodnju električnih vozila”, objasnio je Andrew, dodavši kako je nepostojanje moćnog lobija domaće autoindustrije olakšalo cjelokupnu zamisao.

Iako su prvotni pokušaji proizvodnje e-vozila imali ograničen komercijalni uspjeh – prodano je svega nekoliko tisuća – uspješno je podignuta svijest javnosti koja je bila potrebna za prihvaćanje e-automobila. To je olakšalo put za prihvat električnih vozila globalnih proizvođača, poput Tesle i Volkswagena.

Jednostavnijem prijelazu na električna vozila zasigurno su pripomogle povoljne državne mjere. Norveška nije naplaćivala PDV ni carinske pristojbe na e-vozila, što čini vozila gotovo upola jeftinijim. E-vozila su također bila oslobođena plaćanja cestarina i imala su besplatno korištenje parkirališta. Čak su se takva vozila diljem Osla mogla kretati prometnim trakama namijenjenima javnom prijevozu.

Osobe s višim prihodima imale su najviše koristi od poreznih olakšica, a novokupljeno e-vozilo vozilo često je bilo drugi, dodatni obiteljski automobil. Budući da je cilj za 2025. već gotovo postignut, norveška je vlada neke od poticaja ukinula. PDV se sada djelomično primjenjuje na velika i luksuzna e-vozila, vrijedna više od 500.000 kruna (42.500 eura).

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu

Vozači s nižim primanjima još uvijek imaju koristi od mnogih poticaja, kao i od pada cijena e-vozila. Bjorne Grimsrud, direktor istraživačkog centra za prijevoz TOI u Oslu, smatra da su vladini poticaji bili “vrlo skupi”, ali prihvatljivi s obzirom na bogatstvo Norveške i njenu želju da do 2050. bude klimatski neutralna.

Druge zemlje, uključujući Njemačku, kritizira se zbog djelomičnog napuštanja borbe protiv klimatskih promjena, odnosno zbog smanjivanja subvencija za nova e-vozila prije nego što su ciljevi dostignuti. Savezni prometni ured KBA u objavio je da je 2024. u Njemačkoj registrirano 27,4 posto manje e-vozila. Tu će odluku biti potrebno ponovno razmotriti ako Njemačka, kao veliki proizvođač e-vozila, želi do 2030. dostići cilj od 15 milijuna novoregistriranih e-vozila.

Punjenje na kućnom pragu
Još jedna od prednosti Norveške je elektroenergetska mreža – među zelenijima i najviše razvijenima u svijetu. Više od 90 posto norveške energije dolazi iz hidroelektrana koje su, proizvodeći višak, olakšale punjenje e-vozila na kućnom pragu. “I dok je pristup punionicama problematičan drugdje u Europi, većina Norvežana svoje e-automobile pune kod kuće”, rekao je Grimsrud.

Anketa iz 2022., koju je provela norveška Udruga za električna vozila, pokazala je da oko tri četvrtine vlasnika e-vozila živi u obiteljskim kućama što je olakšalo postavljanje kućnih punionica. Istraživanje konzultantske tvrtke LPC iz Londona otkriva da se 82 posto svih e-vozila u Norveškoj puni kod kuće, iako je taj postotak nešto manji u urbanim sredinama.

“Dostupnost najosnovnijih punjača razine 1 imala je najveći utjecaj”, za DW je izjavio Lance Noel, voditelj proizvodnje u Centru za održivu energiju iz San Diega. Punjači 1. razine koriste standardne utičnice kakve su postavljene u domaćinstvima, poslovnim prostorima i školama.

Noel smatra da bi i drugim državama bilo bolje “promisliti o jeftinijim i vidljivijim načinima kako bi e-vozila što više povezala s društvenom zajednicom”, umjesto da potiču postavljenje brzih javnih punionica, s punjačima razine 2 i 3. I dok se čeka povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću, mnoge Amerikance brine hoće li on promijeniti Bidenovu politiku koja je, slijedeći norveški primjer, promovirala kupovinu e-vozila.

Novoizabrani predsjednik obećao je ukinuti savezne porezne olakšice na kupnju e-vozila do 7500 dolara (7230 eura) te uvesti carine na automobile stranih proizvođača, što bi moglo dovesti do porasta cijena. Nekoliko američkih saveznih država također namjerava smanjiti subvencije na e-vozila.

To se događa unatoč rezultatu analize tvrtke Cox Automotive da je prihvaćanje e-vozila u SAD-u doseglo svega 8 posto. U SAD-u je i zadnjih mjeseci primjetno usporavanje prodaje e-vozila, na što je utjecala njihova cijena te nedostatak punionica. Prošloga tjedna je Tesla izvijestila o padu prodaje, prvi put unatrag deset godina.