Prijetnje nuklearnim ratom na korejskom poluotoku, a možda i šire, nisu glavni razlog trenutnog rasta cijene zlata, već su to sumnje u ekonomsku politiku predsjednika Donalda Trumpa, ocjenjuju analitičari banke Goldman Sachs. Cijena najplemenitijeg metala uspela se sa srpanjskih 1212 dolara za uncu sve do 1344 dolara ovoga tjedna, pokazuju podaci Thomson Reutersa. U srijedu se cijena kretala oko te razine, najviše u posljednjih godinu dana.

Uspon kratkog daha

Iako dio rasta cijene korelira s geopolitičkim tenzijama, posebno nakon najsnažnijeg nuklearnog testa Sjeverne Koreje prošle nedjelje, analitičari Goldman Sachsa smatraju da se zveckanju oružja može pripisati tek manji dio rasta. Naime, u 100 dolara rasta cijene, tenzije oko Sjeverne Koreje zaslužne su za tek 15 dolara povećanja cijene, prenosi CNBC. “Uočili smo da su događaji u Washingtonu u protekla dva mjeseca igrali daleko veću ulogu u rastu cijene zlata slijedeći slabljenje dolara”, stoji u Goldmanovoj analizi.

Međutim, upravo iz tih razloga analitičari ocjenjuju da se uspon zlata neće održati. Naime, saniranje posljedica uragana Harvey rezultirat će proračunskim ulaganjima, a očekuje se da Trumpova administracija konačno pokrene obećani ciklus obnove infrastrukture. Osim toga, vjerojatno će biti izbjegnut prekid financiranja državnih institucija. Drugim riječima, makroekonomske varijable više utječu na cijenu zlata od političkih događanja.

Stabilna ravnoteža

Međutim, to ne znači da tenzije na korejskom poluotoku ne treba shvatiti ozbiljno, dodaju iz Goldman Sachsa. Tržište vjeruje da Sjeverna Koreja nema snage pokrenuti napad koji bi rezultirao odmazdom. No, neće ni odustati od svog nuklearnog arsenala kojeg vidi kao jamca svoje sigurnosti. S gledišta teorije igara, to je stabilna ravnoteža, smatraju u Goldman Sachsu.